Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija (Page 20)

Halid Kadrić: Nemamo samopoštovanja jer ne poznajemo svoj identitet

Piše: Hamza RIDŽAL Bosanskohercegovački književnik Halid Kadrić rođen je 1936. godine u Maloj Bukovici kod Doboja. Uglavnom je pisao za djecu i omladinu i u tom dragocjenom, ali uglavnom zanemarenom žanru stekao je značajnu književnu reputaciju. Godine 1977. napisao je roman Drugi ljudi, ali je taj rukopis uništen u četničkom divljanju po Maloj

Novi Pazar: Otvorena izložba osmanlijskog streličarstva FOTO/VIDEO

Projekat "Kemankeš", realizovan u saradnji Fondacije streličarstva Turske i Turskog kulturnog instituta "Yunus Emre", osmišljen je s ciljem da kroz predstavljanje svetu istorijskih, sportskih, umetničkih i kulturnih osobenosti tradicionalnog turskog streličarstva i podučavanje sportista iz cijelog svijeta ovoj disciplini da doprinos interkulturalnom dijalogu. https://www.facebook.com/AKOS.ba.portal/posts/1925077450858083  Na otvaranju izložbe ispred Bošnjačkog nacionalnog vijeća u

Džamija Podgora u Brezi: Od male seoske džamije do nacionalnog spomenika

Piše: Admir Lisica Općina Breza nalazi se u sastavu Zeničko-dobojskog kantona. Breza je udaljena od Sarajeva svega tridesetak kilometara, a još iz vremena bivše Jugoslavije poznata je po rudniku u kojem su većinom zaposleni mještani ovog gradića.  - Najmanja potkupolna džamija u BiH Osim rudnika, u Brezi se nalazi niz značajnih historijskih spomenika,

Bužim – drvena džamija u Krajini: Sagrađena bez ijednog eksera

 Piše: Fahrudin Vojić Malo je džamija u Krajini koje se mogu pohvaliti starošću vremena gradnje i stoljetnim vijekom trajanja. Dok su u centralnoj Bosni osmanski namjesnici na temelju vakufa gradili bogomolje i veleljepna arhitektonska zdanja od kamena, u Krajini to nije bio slučaj jer život na granici nije pružao mnogo prostora

Čedomir Domuz heroj s Igmana: Volio je, živio i poginuo za Bosnu i Hercegovinu VIDEO

Piše: Almir Terzić Zajedno su se borili za odbranu Bosne i Hercegovine. Zajedno su i ukopani jedan pored drugog na Brezovači, na Igmanu. Komandir Čedomir Domuz - Bato, vuk s Igmana, nosilac najvećeg ratnog priznanja "Zlatnog ljiljana", "Policijske medalje za hrabrost" i "Ordena zlatnog grba s mačevima" i šehid Adnan Došlić

Bosanski vjestnik – prvi korak autentičnog novinarstva

Počeci bosanskohercegovačkog novinarstva se vežu za izlazak prvog lista „Bosanski vjestnik“, koji je otvorio put ka razvoju i prisustvu novinarstva u štampi na tlu Bosne i Hercegovine. Godine 1866. štampan je prvi broj „Bosanskog vjestnika“, upravo na dan otvaranja Sopronove Pečatnje (štamparije). Ogromnu ulogu u pokretanju ovog lista imao je bosanski

Državna obilježja Bosne i Hercegovine kroz historiju

Osnovna državna obilježja jedne organizirane društvene zajednice kroz historiju, manifestovale su se kroz grafičke simbole koji su oličeni u formi grba i zastave. Oba državna obilježja sadržavala su elemente koji su karakteristični za podnevlje, kulturu, religiju, političke prilike, državno uređenje i slično. Prema izvorima koji su bili dostupni, u nastavku

Historijat Behram-begove medrese u Tuzli

Behram-begova medresa u Tuzli je protekle godine obilježila 390 godina rada i postojanja. Škola koja je u svojoj višestoljetnoj tradiciji bila centar duhovnog i kulturnog života Bošnjaka Tuzle i cijelog regiona, najstarija je obrazovna institucija u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Iz dostupnih izvora saznajemo da je Medresa nastala prije 1626.

Liderstvo Kulina bana: U Zenici obilježena godišnjica Bilinopoljske izjave

Udruženje Forum građana Zenica obilježilo je danas 815. godišnjicu potpisivanja Bilinopoljske izjave, potpisane 8. aprila 2013. godine, u kojoj se bosanskohercegovački vladar Kulin ban odriče učenja Crkve bosanske, javlja Anadolu Agency (AA). Bilinopoljska izjava dokument je u kojem se bosanski vladar, Kulin ban pred izaslanicima pape Ivanom de Kazamarisom i dubrovačkim

Divan – najznačajnije djelo Hasana Zijaije Mostarca (2)

Piše: Azra Crnčalo Divan, kako književna vrsta, predstavlja tradicionalnu divansku tvorevinu. Klasični divani imali su strogo određenu formu, odnosno, uređen divan sadržavao je pjesničke forme svrstane prema tradicionalno utvrđenom redoslijedu. U orijentalno-islamskoj tradiciji divani su uglavnom započinjali uvodnim tekstom, sačinjenim od poglavlja kao što su tevhid i / ili munadžat (veličanje

Top