Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija (Page 12)

Begova džamija: Najznačaniji objekat osmanske arhitekture izvan Turske

Piše: Admir Lisica U proteklom ratu u Bosni i Hercegovini, u periodu od 1992. do 1996. godine, porušen je ili oštećen veliki broj džamija. Među onima koje su pretrpjele značajna oštećenja, ali nisu srušene do temelja, bila je i Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu, koja ima status nacionalog spomenika u Bosni

Srebrenica – kolijevka bosanske rudarske djelatnosti

Iako je rudarska djelatnost na teritoriji Domavije, današnje Srebrenice, bila prisutna još u antičko doba, sasvim sigurno je ovo područje doživjelo pravu  rudarsku ekspanziju tokom postojanja srednjovjekovne Bosne, da bi njen vrhunac bio u vrijeme vladavine Osmanlija. Naime, tokom srednjeg vijeka rudarska djelatnost je dobijala sve više na značaju u

Hasan Hasanović na leđima nosio tijelo mrtvog brata preko 20 km

Među hiljadama stradalih u genocidu počinjenom u julu 1995. godine, u demilitarizovanoj zoni u Srebrenici, koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda (UN), poginula su braća Hasib (19) i Hajro (18) Hasanović. Njihov najstariji brat, tada 21-godišnji Hasan, rizikujući vlastiti život, kilometrima je kroz šume nosio mrtvo Hasibovo tijelo, kako

Baton Dezitijatski iz Bosne – vođa na kojeg je Rimsko carstvo poslalo 190.000 vojnika

Piše: Admir Lisica Činjenica je da Bosna i Hercegovina svoje bogato historijsko naslijeđe u maloj mjeri koristi kao turistički potencijal. Posebno se to odnosi na antičku historiju Bosne i Hercegovine kojoj je, za razliku od ostalih perioda, posvećeno nedovoljno pažnje. Primjer neiskorištenosti historijskog potencijala je i istaknuti politički i vojnički dužnosnik Baton

Muzej Tešnja u Zemaljskom muzeju: Povelje srednjovjekovnih bosanskih vladara

Povelje srednjovjekovnih bosanskih vladara i vlastele - naziv je izložbe Muzeja Tešanj otvorene u prostorijama Zemaljskog muzeja BiH. Izložba je rezultat zajedničkog projekta iz kulturne povijesti srednjovjekovne Bosne Zemaljskog muzeja, Muzeja Tešanj i Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici. U izložbu su uvršteni najreprezentativniji dokumenti i pečati čiji se originali nalaze

Berlinski kongres 140 godina poslije: Velesile odvojile Sandžak od Bosne

Piše: Admir Lisica Za stanovnike Bosne i Hercegovine Velika istočna kriza i Berlinski kongres donijeli su pravi prevrat u njihovim životima. Godine 1878. Bošnjaci nisu imali svoju formalnu organizaciju u koju bi se udružili. Svoju političku organizaciju stvorili su tek nakon dolaska austrougarske vlasti na prostore Bosne i Hercegovine. Dolazak austrougarskog

Skup “Bh. država i Bošnjaci“: Najvažnija društvena pitanja iz ugla nauke

 U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture Preporod u Sarajevu je održan osmi po redu naučni skup “Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“. Senadin Lavić, predsjednik Preporoda istakao je da je važno da znanost govori o najvažniji društvenim pitanjima, prenosi Anadolu Agency (AA). “Ovo je osmi put da okupljamo elitnu grupaciju mislilaca iz Bosne i

U Sarajevu predstavljena monografija “Zlatno polje“: Duhovna historija Nevesinja

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je promovisana monografija “Zlatno polje“ autora Hasana Eminovića, koja je monografija vjerskih objekata, pregled vakufa i biografskih podataka nevesinjske uleme, prenosi Anadolu Agency (AA). Mostarski muftija Salem ef. Dedović naglasio je da je riječ o djelu koje je od zaborava otrglo duhovnu historiju nevesinjskog

Bosanski novac – od groša do konvertibilne marke

Piše: Admir Lisica Od dolaska Osmanlija na današnje područje Bosne i Hercegovine, pa sve do proglašenja njene nezavisnosti, 1992. godine, valute koje su se koristile u Bosni i Hercegovini nisu imale bosanskohercegovački predznak. Tek nakon proglašenja nezavisnosti počela je upotreba tadašnjeg bosanskohercegovačkog dinara, koji je bio u opticaju sve do 1998. godine,

Top