Kuda ide Etiopija?

Pišu: Ibrahim Mukhtar i Mohamed Ahmed Adan

Ibrahim Mukhtar je istraživač međunarodnih odnosa na Univerzitetu Yildirim Beyazit u Ankari.

Mohamed Ahmed Adan je doktorant na Fakultetu političkih nauka i javne uprave na Univerzitetu u Ankari. Njegova polja istraživanja su izgradnja države, političke institucije i demokratija na Rogu Afrike.

ISTANBUL (AA) – Iako su uloženi značajni međunarodni i regionalni napori da se potakne okončanje aktuelnog sukoba u Etiopiji između vlade i Tigrajskog narodnog oslobodilačkog fronta (TPLF), sukobi između zaraćenih strana i dalje eskaliraju. Borbe koje traju više od godinu dana odnijele su hiljade života i raselile skoro 2,5 miliona ljudi. Najmanje devet miliona ljudi je u ogromnoj potrebi za pomoć u hrani zbog sukoba u sjevernoj Etiopiji, pokazuju podaci Svjetskog programa za hranu.

Posmatrači strahuju da ako se situacija ne stavi pod kontrolu, druga najmnogoljudnija zemlja u Africi rizikuje da uđe u katastrofalan građanski rat, koji bi pogodio milione ljudi izvan Afričkog roga. Sjedinjene Američke Države i nekoliko drugih zemalja već su upozorile svoje građane da napuste Etiopiju. Prošle sedmice, premijer Abiy Ahmed otišao je na liniju fronta kako bi vodio rat protiv pobunjenika Tigraya usred nedavnih vojnih pobjeda, uključujući zauzimanje gradova Dessie i Kombolcha, što rizikuje da rat dovede i do glavnog grada Addis Ababe. Etiopska vojska je ponovo zauzela grad Chifru u regiji Afar od TPLF-a 28. novembra, što predstavlja vojnu pobjedu koja podiže moral vladinoj vojsci.

– Kako smo se našli u ovoj situaciji? –

Abiy je došao na vlast 2018. godine nakon masovnih protesta Oroma i Amhara, najvećih etničkih grupa u Etiopiji, protiv koalicione vlade predvođene TPLF-om koja je dominirala politikom zemlje skoro tri decenije. U septembru 2020. godine TPLF je nastavio s regionalnim parlamentarnim izborima, prkoseći naredbi Abiyeve vlade da odgodi izbore zbog pandemije koronavirusa. Eskalacija je izazvala širi sukob u novembru iste godine kada je Abiy naredio vojnu ofanzivu protiv TPLF-a kao odgovor na njihov napad na saveznu vojnu bazu u Tigrayu. Uz podršku eritrejskih snaga, etiopska vojska je bila u mogućnosti da nanese velike gubitke pobunjenicima Tigraya koji su kontrolisali glavni grad regije Mekelle i tjerali TPLF da se povuče u planine.

Međutim, od juna 2021. godine TPLF je ostvario značajan napredak protiv vladine vojske, povrativši veliki dio Tigraya, uključujući Mekelle. Uz podršku Oslobodilačke vojske Oromo (OLA), TPLF je nastavio napredovati na teritorije Amhare i Afara, izazivajući zabrinutost jer je postojala mogućnost širenja sukoba u glavni grad što bi izazvalo potpuni kolaps države.

– Koji su rizici? –

Jasno je da je Etiopija u opasnosti da bude zahvaćena građanskim ratom i raspadom države. Broj zaraćenih strana se povećao nakon što su se druge etničke grupe pridružile etiopskoj vojsci ili TPLF-u. Razvoj događaja rizikuje povećanje etničkih neprijateljstava i prijetnju ionako krhkom etiopskom nacionalizmu.

Štaviše, postoji široko rasprostranjeno kršenje ljudskih prava, uključujući masovna zlodjela, sistematsko silovanje i mučenje za koje Ujedinjene nacije i organizacije za ljudska prava optužuju zaraćene strane. Dok razgovaramo o tome, humanitarna kriza u zemlji nastavlja da se dodatno pogoršava, a zbog vanrednog stanja i ograničenja medijskog izvještavanja ne zna se čak ni tačan broj ubijenih i zlostavljanih osoba.

Postoji i strah od balkanizacije zemlje. Uz duboke etnički zasnovane animozitete i činjenicu da trenutni etiopski ustav dozvoljava secesiju regiona, balkanizacija je neosporna. TPLF je ranije prijetio otcijepljenjem. A ako se rat nastavi, pozivi na otcijepljenje od strane drugih regija vjerovatno će dobiti zamah.

Postoji i strah od balkanizacije zemlje. Uz duboke etnički zasnovane animozitete i činjenicu da trenutni etiopski Ustav dozvoljava secesiju regija, balkanizacija je neosporna. TPLF je i ranije prijetio otcijepljenjem. A ako se rat nastavi, pozivi na otcijepljenje drugih regija vjerovatno će dobiti dodatni momentum.

Susjedne zemlje, ali i članice Evropske unije, strahuju da će dugotrajni sukob dovesti do toga da hiljade migranata izbjegnu zbog humanitarne krize i dođu u njihove zemlje. Kenija je već poduzela mjere za jačanje sigurnosti duž granica s Etiopijom.

U međuvremenu, dok je veći dio etiopskih vladinih snaga fokusiran na borbu protiv pobunjenika Tigraya i njegovih savezničkih OLA pobunjenika, a Channel 4 News je objavio da su militanti al-Shabaaba intenzivirali aktivnosti preko granice Etiopije u pokušaju da iskoriste situaciju za infiltriranje u zemlju i izvodili napade.

– Napori posredovanja –

Sve do sada posrednički napori regionalnih i međunarodnih aktera nisu rezultirali dovođenjem dvije strane za pregovarački stol. Visoki predstavnik Afričke unije (AU) za Rog Afrike i bivši predsjednik Nigerije Olusegun Obasanjo sastao se s etiopskom vladom kao i s čelnicima TPLF-a kako bi pozvao strane da prihvate prekid vatre i započnu mirovni dijalog, ali uz mali napredak. U međuvremenu, Jeffrey Feltman, američki specijalni izaslanik za Rog Afrike koji također pokušava da uspostavi dijalog među stranama, primijetio je “određeni napredak”, ali se plaši da je to “nadmašeno alarmantnim razvojem događaja na terenu koji prijete cjelokupnoj stabilnosti i jedinstvu Etiopije.”

– Kakvu ulogu Turska može imati? –

Turska ima duboke i historijske odnose sa Etiopijom nakon što je prvi osmansko-turski generalni konzulat otvoren u Hararu 1912. godine, mnogo prije nego što su mnoge zapadne zemlje došle na to područje. Što se tiče trgovine, Turska je uložila oko 2,5 milijardi dolara u Etiopiju u različitim oblastima, čime je omogućeno zaposlenje za skoro 10.000 državljana Etiopije. Najveći dio ove investicije ostvaren je za vrijeme koalicione vlade predvođene TPLF-om. Štaviše, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i premijer Abiy Ahmed poduzeli su mjere za jačanje odnosa između dvije zemlje, pri čemu je Ahmed posjetio Tursku u augustu ove godine.

Osim ekonomskih i diplomatskih veza, Turska implementira kulturne i humanitarne projekte širom Etiopije. U svjetlu sukoba koji je u toku, Erdogan je ponudio da posreduje između strana kako bi se došlo do “mirnog rješenja” sukoba. Uz široku prihvaćenost među regionalnim i međunarodnim akterima, jedini izlaz iz sukoba u Etiopiji je pronalaženje političkog rješenja. Turska može podržati napore AU-a da zagovara dijalog, a također, ako je moguće, predvodi i pregovaračke napore.

*Mišljenja iznesena u tekstu pripadaju autoru i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).​​​​​​​

Akos.ba