Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Kompanije iz regije osvajaju tržište Evropske unije: Koji su bh. izvozni aduti?

Kompanije iz regije osvajaju tržište Evropske unije: Koji su bh. izvozni aduti?

Foto: Oslobođenje

Hrvatska distribucijska kompanija Orbico prije nekoliko mjeseci pozvala je hrvatske, slovenačke i bosanskohercegovačke kompanije u izvoznu ofanzivu na tržišta Mađarske, Češke i Slovačke, a nakon toga i Poljske.

Inicijativa je uslijedila nakon što je Orbico 2014. preuzeo poljsku kompaniju Nava, čime je ojačao svoj distribucijski kanal. Orbicov cilj je širenje na sveukupno 17 evropskih zemalja sa tržištem od oko 100 miliona potrošača.

Ganjanje predratnog suficita

Osim 70 hrvatskih, inicijativi su se do sada pridružile 15 slovenačkih i četiri bh. firme. Odgovor na pitanje zašto ići na tržište Evropske unije prije nego je osvojeno regionalno je vrlo jednostavan. U regionu pada kupovna moć potrošača, a tržište Evropske unije se polako oporavlja od višegodišnje ekonomske krize koja je potresla gotovo cijeli svijet. Također, kompanije iz regiona postale su svjesne da je za njihov razvoj potrebno osvojiti i druga tržišta, baš kao što već uveliko rade inostrani proizvođači koji su poklopili tržište u regionu. Proizvođači iz regiona koji uđu u Orbicov distribucijski lanac će morati biti svjesni da će na tržište EU morati poslati kvalitetne, ali cjenovno konkurentne proizvode.

Prema Orbicovom planu, na evropsko tržište prvo će stupiti velike firme iz regiona, potom srednje i na kraju male. Kompanije koje su izrazile želju da uđu u posao sa Orbicom uglavnom dolaze iz prehrambene industrije, ali šansu imaju i one koje pokrivaju neprehrambeni segment.

Bosna i Hercegovina već decenijama ima veliki vanjskotrgovinski deficit. Deficit dominira još od rata, a rijetki se sjećaju 1990. godine u kojoj je bh. pokrivenost uvoza izvozom iznosila za današnje prilike fantastičnih 110 posto. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u 2014. izvoz iz BiH je iznosio 8,6 milijardi KM, a uvoz 16,1 milijardu KM, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom 53,6 posto.

Dakle, vanjskotrgovinski deficit iznosi 7,5 milijardi KM. Bh. izvoz u zemlje CEFTA (Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Kosovo) iznosi 1,3 milijarde, a uvoz 1,8 milijardi KM, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom 72,9 posto. Izvoz u zemlje Evropske unije iznosi 6,2 milijarde KM, a uvoz 9,5 milijardi KM (pokrivenost uvoza izvozom 65,7 posto). Iako izvoz u zemlje CEFTA i EU svake godine raste, i dalje je to daleko od prijeratne statistike, pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da uvoz raste brže od izvoza.

Problemi bh. proizvođača i poslodavaca isti su već dugi niz godina – loš poslovni ambijent, preveliki fiskalni i parafiskalni nameti, prekomplikovano registrovanje preduzeća. Problemi su detektovani, ali treba ih rješavati, čim prije.

S druge strane, one bh. kompanije koje su uspjele da pokrenu i razviju proizvodnju svoje proizvode teško uspijevaju plasirati na inostrana tržišta. Zato je vjerovatno Orbicova inicijativa prava prilika za bh. proizvođače.

Vlasnik Orbica Branko Roglić za Dane kaže da je u Zagrebu formiran Odjel za izvoz ove kompanije koji vodi Koraljka Tomić. Cilj Odjela je koordiniranje firmi koje su se prijavile za ovaj projekat. Na naše pitanje zašto je inicijativa fokusirana na firme iz regiona, Roglić odgovara da ”mi možemo biti korektni susjedi”.

Bh. izvozni aduti

“To znači da će gospodarstvo funkcionirati bez obzira na granice. Naše gospodarstvo je živjelo 50-ak godina zajedno. U tom vremenu stvorile su se komplementarne vrijednosti. U BiH se gradila energetika, u Srbiji i Vojvodini poljoprivreda, Hrvatskoj i Sloveniji industrija. Zato je logično da se ta suradnja nastavi. Ako ne zaboravimo neke ružne stvari, svi ćemo ostati gladni. Osim interesa, nema drugog razloga da se napravi dugoročno održiva firma. Da bismo došli do toga, firma mora imati zdravog kupca koji će plaćati robe i zdrave dobavljače, a to se može uraditi samo na jednoj teritoriji na kojoj se decenijama dobro surađivalo. To je bivša Jugoslavija. Slovenija se u međuvremenu orijentirala na Zapad, Hrvatska ide sličnim pravcem, ali mi na tržištu bivše države moramo surađivati. To će, nadam se, donijeti boljitak za svaku firmu sa ovih prostora i cijelu regiju”, kaže Roglić.

Naš sagovornik smatra da projekat neće biti lako realizovati. Kudikamo lakše će biti sa firmama iz Hrvatske i Slovenije, s obzirom na to da između ove dvije zemlje nema, kako kaže, graničnih barijera.

Iako broj imena svih firmi iz BiH koje su prihvatile Orbicovu inicijativu nije još zaokružen, već se nazire njih nekoliko. Od Roglića smo saznali da bi na policama u Orbicovom distribucijskom lancu u Evropskoj uniji trebao biti Agrokomercov biskvit Tops. Također, pregovori se vode sa nekoliko kompanija iz AS Grupacije, čiji su najpoznatiji brendovi proizvodi Klasa, Sprinda, Vispaka…

Voditeljica Orbicovog Odjela za izvoz Koraljka Tomić nam je rekla da je odaziv na apel proizvođačima za saradnju na vanjskim tržištima veći od očekivanog.

“Kontaktiralo nas je oko 90 tvrtki iz regije, među kojima je većina iz Hrvatske, 15-ak iz Slovenije, te neke iz Makedonije i BiH. U BiH smo u kontaktu s nekoliko tvrtki iz AS Grupacije koje imaju prehrambeni asortiman. Za prvi proboj prema tržištima centralne Europe, među svim zainteresiranim tvrtkama napravili smo uži izbor u koji smo uzeli i tvrtku Vispak iz BiH. To je tvrtka koja ima zaista široku paletu prehrambenih proizvoda za koje smatramo da svojom kvalitetom i cijenom mogu konkurirati na ciljanim tržištima i to primarno Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske”, kaže naša sagovornica.

Orbico posluje u 17 zemalja u Evropi, ponavlja ona i dodaje da je “cilj u svim tim zemljama ponuditi atraktivan asortiman iz regije. To znači da zainteresirane tvrtke u tim zemljama mogu preko Orbica dobiti najjeftiniji oblik distribucije i dosegnuti preko 100 milijuna potrošača kroz oko 70.000 prodajnih mjesta, koje danas pokriva Orbico”.

S druge strane, Roglić kaže da će Orbico potrošačima u Evropskoj uniji naglasiti odakle dolaze proizvodi koji će biti plasirani, ali da svaka firma mora pojedinačno razvijati svoje brendove.

Oživljavanje Agrokomerca

”Dakako, prvi cilj je da svi posluju pozitivno. Niko ne radi da bi bio na gubitku. Mi smo, primjerice, mnogo investirali da bismo ušli u Poljsku, državu sa 40 miliona stanovnika, odnosno, na tržište deset puta veće od hrvatskog. Logično očekujemo da nam se novac vremenom vrati. Mislim da se uspjeti može, pogotovo kada se sjetim svog prvog poslijeratnog dolaska u Sarajevo, kada smo na mjestu našeg sadašnjeg sjedišta zatekli potpuno spaljena poduzeća. Danas, skoro 20 poslije, uspostavili smo poslovanje na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine sa prometom od oko 120 miliona KM”, ističe Roglić.

Upućeni kažu da je jedan od najvećih problema proizvodnih firmi plasman, odnosno pronalazak kupca, nakon toga je problem cijena, a na kraju kvalitet. Međutim, Roglić ima recept za uspjeh.

”Da bi neka firma uspjela, mora iskoristiti svoje komparativne prednosti. To znači da iz svoje okoline mora uzeti sirovine, napraviti proizvod i takvog ga plasirati na druga tržišta. Mislim da BiH, Hrvatska i Slovenija imaju dovoljno komparativnih prednosti i mogućnosti za proizvodnju proizvoda koji će biti interesantni na tržištu Poljske, Češke, Slovačke. Njihova prednost će biti cijena i kvalitet. Vjerujem da ćemo svi imati koristi i od toga živjeti dobro. Imamo pamet, samo je trebamo povezati sa vlastitim resursima i tehnologijama koje su danas dostupne. Samo tako možemo biti uspješni”, smatra on.

Izvoz na tržište Evropske unije bi, prema Orbicovom planu, trebao početi u martu, a ambicioznim planom predviđeno je da već do kraja naredne godine izvoz iznosi 20-ak miliona eura.

Mustafa Gadžo, vlasnik kompanije Gadžo komerc, koja je 2013. godine počela saradnju sa nekadašnjim prehrambenim gigantom kompanijom Agrokomerc iz Velike Kladuše, za Dane je otkrio nekoliko detalja u vezi sa saradnjom sa Orbicom. Po njegovim riječima, osim poznatog biskvita Tops, na tržište EU će putem Orbica ići i začin Vegedor, čokolada za kuhanje, supe i krem-proizvodi.

”Naša saradnja s Orbicom za tržišta Poljske, Slovačke i Češke kreće 1. februara. U te zemlje planiramo godišnje izvoziti 400 tona Topsa i oko 500 tona naših drugih proizvoda koje već uspješno izvozimo na tržište CEFTA, EFTA, Hrvatske, te prekookeanskih zemalja. Mislim da će nam saradnja s Orbicom donijeti dosta pozitivnog, jer smo tržištu EU imali otežan pristup. Ako sve bude kako treba, u budućnosti planiramo da u ove zemlje počnemo izvoziti i ostale proizvode, poput kiselih krastavaca, paprika i miješane salate. Na tržište EU očekujemo izvoz od otprilike pet miliona KM”, rekao nam je Gadžo.

Gadžo komerc je poslovnu saradnju s Agrokomercom pokrenuo 2013. godine, a ona podrazumijeva iznajmljivanje Agrokomercovih pogona, korištenje brendova i posao za stotinu radnika.

 

Oslobođenje

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top