Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Kolektivna odgovornost: Kupovinom domaće vode BiH bi ‘uštedjela’ 20 miliona KM godišnje

Kolektivna odgovornost: Kupovinom domaće vode BiH bi ‘uštedjela’ 20 miliona KM godišnje

Bh. voda kvalitetnija od uvezene

U Bosnu i Hercegovinu se svaki mjesec uveze na hiljade tona vode iz drugih zemalja zbog čega cijela država i njeni građani direktno gube nekoliko miliona KM.

Prema podacima za prošlu godinu, BiH je na uvezenu vodu potrošila skoro 20 miliona KM.

Prema mišljenju stručnjaka, kupovinom domaće umjesto uvezene vode BiH bi svaki mjesec mogla od novca koji ostane u zemlji otvoriti nekoliko stotina radnih mjesta za nezaposlene, kojih u BiH trenutno ima više od 500.000 hiljada.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), u prva dva mjeseca ove godine u BiH je uvezeno raznih vrsta voda u količini od 4.252 tona, ukupne vrijednosti 2,28 miliona KM. Najveći uvoz vode u BiH u tom periodu bio je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Ekonomski analitičar Erol Mujanović u razgovoru za Anadolu Agency je kazao da BiH nema jedinstven i jasan stav o zaštiti domaće proizvodnje, kao što je to slučaj u drugim zemljama u svijetu, koje znaju kako da promovišu korištenje domaćih proizvoda.

“BiH nema jedinstven niti inteligentan stav ako govorimo o zaštiti domaće proizvodnje, te je tako i u ovoj oblasti. Neko je rekao gdje počinje BiH tu prestaje logika.

Tržište je rasparčano, mnogo je donosioca odluka koji žele profitirati i to odlično koriste sve strane kompanije i naravno da se neće ustručavati kada im se tržište samo nudi i kada se svi relevantni domaći akteri ne mogu i ne žele uvezati da budu jači i sposobniji na tržištu”, smatra Mujanović.

Samo rijetki Francuzi kupuju uvezenu vodu 

Mujanović navodi primjer Francuske gdje, kako kaže, samo rijetki stanovnici preferiraju uvezenu vodu umjesto domaće.

“Francuska važi za zemlju sa jako kvalitetnom vodom i naravno u supermarketima ćete jedva primjetiti strane vode jer ih malo ima i zato francuske vode zauzimaju najbolju poziciju, uz veliku razliku u cijeni. To su faktori koji utječu da niko ne kupuje stranu vodu.

U restoranima i bilo gdje drugo neće vam niko ni ponuditi uvezenu vodu izuzev možda jedne ili dvije koje spadaju u top svjetske brendove, a tu su radi prestiža”, ističe Mujanović.

Prema njegovom mišljenju, kupovinom vode iz inostranstva, BiH godišnje “izgubi” na milione KM, kojima bi mogla, s druge strane, otvoriti nova radna mjesta za nezaposlene u svojoj zemlji.

“Uštedjelo bi se mnogo kada bi bh. građani kupovali vodu domaćih kompanija. Ostvarila bi se značajna zarada jer sve te izgubljene milione maraka bismo davali domaćim kompanijama.

To bi značilo i nekoliko stotina radnih mjesta više za BiH građane, bolju situaciju za lokalnu zajednicu, veći profit za bh. kompanije i naravno više poreza za državu. Svima bi bilo bolje”, ocjenjuje Mujanović.

Voda proizvedena u BiH je kvalitetnija od uvezene 

On tvrdi da je voda proizvedena u BiH, mnogo boljeg kvaliteta od voda koje se uvoze iz drugih zemalja. Naglašava da BiH ima velike rezerve pitke vode koje je potrebno na pametan način upotrijebiti za dugoročan ekonomski napredak cijele zemlje.

“Mislim da voda proizvedena u drugim zemljama nije kvalitetnija od naše. Naprotiv, većina zemalja, čak sa visokim stepenom industrijalizacije, se ne može pohvaliti kvalitetnim vodama kakve ima BiH, uprkos drastično većim i boljim ulaganjima u proizvodnju i flaširanje vode od BiH. O rezervama pitke vode i broju nagrada na međunarodnim takmičenjima da ne govorimo”, naglašava ovaj ekonomski stručnjak.

On kaže da građani nisu ni svjesni da novac koji troše na strane proizvode ide u druge zemlje i da BiH od njega nema nikakve koristi.

“Svijest o domaćoj proizvodnji odnosno proizvodima i dalje je na niskom nivou širom BiH. Studije Ekonomskog fakulteta u Sarajevu su pokazale da mali dio stanovništva percipira bh. proizvode kao domaće.

A tu je računica veoma prosta, jer ostvareni profit i sredstva koje domaće stanovništvo troši kupujući stranu vode, pivo i ostale napitke, ide direktno u druge zemlje gdje će biti iskorišten i za otvaranje novih radnih mjesta”, objašnjava Mujanović.

U javnim institucijama u BiH koristi se uvezena voda 

Mujanović upozorava kako se u javnim institucijama u BiH koristi uvezena voda dok se, primjerice, u javnim institucijama u Hrvatskoj i Srbiji koristi samo domaća.

“Poznato je i da u BiH djeluju veoma jaki domaći lobiji u okviru kojih pojedinci ostvaruju veliku zaradu, razmišljajući kratkoročno i uskogrudno, te na razne načine omogućavaju značajan uvoz stranih voda, a na štetu domaćih proizvoda.

Na primjer, u javnim institucijama u Hrvatskoj ili Srbiji zasigurno nećete naći vodu proizvedenu bilo gdje u BiH, ali zato ćete širom BiH u mnogim organizacijama vidjeti na primjer hrvatske i srbijanske vode. To je još jedan primjer gdje ne razmišljajući štetimo sami sebi i društvu u kojem živimo”, istakao je Mujanović.

Na kraju kaže da je i sam zbunjen činjenicom da mnogi bh. građani kupuju uvezenu vodu iako je domaća voda mnogo boljeg kvaliteta. Kako i sam kaže, takvo ponašanje sa naučne strane je teško objasniti.

“Kada postoji razlika u kvaliteti potpuno mi je jasno da svako na tržištu želi i kupuje najbolje za sebe, ali kada su bh. vode bolje od većine konkurentskih, ili su barem jednake, nije nimalo razumno kupovati vodu iz drugih zemalja”, na kraju poručuje Mujanović.

Uvoz vode mnogo veći od izvoza

Prema podacima UIO, tokom 2013. godine iz BiH je izvezeno raznih vrsta voda u vrijednosti od 8,4 miliona KM, a uvezeno u vrijednosti od 19,5 miliona KM.

Inače, prema podacima Svjetske banke (WB), BiH je zemlja sa najvećim količinama pitke vode po glavi stanovnika u regiji. BiH je sa 9,461 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji i sedma u Evropi, a po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države (SAD).

U regiji jugoistočne Evrope, odmah poslije BiH je Hrvatska koja ima 8,555 kubnih metara vode po glavi stanovnika.

Slijedi Albanija gdje je prema podacima Svjetske banke zabilježeno 8,364 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika.

Na samom začelju su Makedonija sa 2,616 kubnih metara i Srbija sa 1,158 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika.

AA

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top