Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Kodrić: “Preporod” je stožerna kulturna ustanova Bošnjaka

Kodrić: “Preporod” je stožerna kulturna ustanova Bošnjaka

Srpsko kulturno društvo je za samo jedan skup lokalnog karaktera u Gackom dobilo kompletan iznos Bošnjačke zajednice kulture Preporod  Sam Franjevački muzej u Livnu dobio je više nego cijela Islamska zajednica

Razgovarao: Elvedin Subašić

Nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo Odluku o dodjeli sredstava za sufinanciranje projekata institucija kulture u BiH za 2015. godinu u iznosu od 2.197.000 maraka, hrvatske vjerske i nacionalne institucije su dobile 240 hiljada maraka, srpske 103, a bošnjačke 41. hiljadu maraka. Srpsko kulturno društvo je za samo jedan skup lokalnog karaktera u Gacku dobilo kompletan iznos Bošnjačke zajednice kulture Preporod. Sam Franjevački muzej u Livnu dobio je više nego cijela Islamska zajednica.

S druge strane, rezultati Javnog poziva za odabir programa i projekata Federalnog ministarstva za kulturu i sport (ministrica Zora Dujmović, HDZ BiH) pokazuju da je za projekat “Hrvatska enciklopedija BiH“ izdvojeno 50.000 maraka, a za manifestaciju Matice hrvatske čak 55.000 maraka. Za Međunarodni festival “Dani kosidbe – Kupres 2015” izdvojeno je čak 12.000 KM, što je ravno iznosu Biblioteke za slijepa i slabovidna lica u Sarajevu i Bošnjačkog instituta zajedno.

«Vidljiva je namjera da nestane internacionalna scena i da se sve pretvori u nacionalno-palanačke dane kosidbe i klapskog pjevanja uz posmatranje ptica», reagirao je režiser Dino Mustafić na odluku o raspodjeli sredstava Federalnog ministarstva.

Pravda je slijepa ili neko drugi

Pri raspodjeli sredstava iz budžeta Federacije ključnu ulogu je imala ministrica Zora Dujmović, koja je komentarisala svoje odluke samo za hrvatske medije. U Večernjem listu je pokušala objasniti kako su Dani kosidbe dobili više sredstava nego cijeli Unsko-sanski kanton riječima da «ovo ministarstvo ne dijeli novac prema broju stanovnika, zemljopisnoj širini». U istom intervjuu Dujmović je kazala da «nije logično da je iz jednoga transfera… samo Sarajevo u protekle tri godine dobivalo 75% sredstava”. Kontradiktornosti je previše i za jednu ministricu. Čak i ako bi se prihvatila logika Dujmovićke da se sredstva raspodjele u cijeloj Federaciji jednako, mogli bismo očekivati da će iduće godine Dani meda i rakije iz Hercegovine dobiti koliko i Arhiv Federacije ili neka druga institucija od općeg značaja.

Da li je bodovanje bilo uz stručni kriterij? O tome nije željela razgovarati Dujmović, kategorično odbivši 9. decembra sastanak s predstavnicima kulturnih radnika, nazvavši ih, pod navodnicima nekim «kulturnjacima» i «izvjesnim umjetnicima».

Dok u Federaciji ministrica dodjeljuje sredstva projektima poput Hrvatske enciklopedije BiH, stječe se dojam da su u Vijeću ministara bošnjački ministri pokazali minimum interesa za projekte od nacionalnog značaja za Bošnjake, ali i općenito za domovinu.

Pri raspodjeli sredstava u Vijeću ministara ključnu ulogu imaju, naravno, ministri koji prihvataju ili odbijaju prijedloge. Bošnjački predstavnici u Vijeću ministara su Semiha Borovac i Adil Osmanović, čije ministarstvo je, makar u tehničkom smislu, bilo predlagač, te predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić.

Uloga bošnjačkih političkih predstavnika

BZK Preporod je ove godine aplicirao za iznos od 46.000 maraka za ediciju Bošnjačka književnost u 100 knjiga. Prema riječima sekretara Hatidže Duman Preporod je dobio samo 10.000 maraka.

«Neprimjereno, nepošteno i nemoralno! Nisu Hrvati krivi ili neko drugi, ovo je do bošnjačkih političara. Ovo pokazuje nedostatak sluha kod bošnjačkih političkih predstavnika za važnost kulture», kazao je prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik BZK Preporod u vezi s raspodjelom sredstava.

Ovogodišnja poruka i pouka iz raspodjele sredstava, iz koje uopće nije jasno po kojem se kriteriju odvijala, jeste zaključak da se poštivao samo nacionalni ključ pri raspodjeli bilo bi mnogo pravednije.

Ovako ispade da su Bošnjaci apsolutna manjina u BiH i da njihovi kulturni projekti imaju mnogo manju vrijednost nego projekti drugih naroda. Nadati se da će iduće godine bošnjački politički predstavnci ozbiljno razmotriti ovo pitanje, uvidjeti propuste i ispraviti nepravedan odnos prema finansiranju kulturnih projekata Bošnjaka. Ko će drugi zastupati bošnjačke interese, ako neće oni?

Ovo je nipodaštavanje jednog naroda i njegove kulture

– kaže prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Matičnog odbora BZK “Preporod”

Koja poruka se šalje BZK Preporodu, ali i općenito Bošnjacima, ovom bezobzirnom raspodjelom sredstava?

BZK “Preporod” unazad nekolike godine pretrpjela je višestruko, radikalno “rezanje” finansijskih sredstava neophodnih za njezin rad i djelovanje. Uprkos intenzivnom angažmanu samog “Preporoda”, to je dovelo do usporavanja, pa čak i potpune obustave realizacije nekih od ključnih “Preporodovih” projekata poput npr. izdavačkog projekta “Bošnjačka književnost u 100 knjiga”, koji “Preporod” realizira od 1995. godine, a za koji je svojevremeno konstatirano da predstavlja najveći izdavački poduhvat u kulturi Bošnjaka. Slično je i s drugim fundamentalnim “Preporodovim” projektima, među kojima je i projekt pripreme Bošnjačke enciklopedije, ali i s drugim našim aktivnostima – “Preporod” je, najjednostavnije govoreći, zaustavljen i blokiran u svojem radu. Ovakav odnos prema BZK “Preporod” potvrđuje se i posljednjim odlukama o dodjeli finansijskih potpora za rad ustanova kulture i realizaciju kulturnih projekata. Naime, “Preporod” i njegovi projekti potcijenjeni su u odnosu na druge slične kulturne ustanove i njihove projekte te izjednačeni s pojedinim lokalnim kulturno-umjetničkim i sličnim društvima, lokalnim i po svojem dosegu i po kvaliteti svojih projekata. Kao da se ne zna, ili kao da se ne želi znati, šta je to BZK “Preporod”!

Jesu li bošnjački politički predstavnici svjesni značaja Preporoda, s obzirom i na njihovu odgovornost u dodjeli sredstava?

Podsjećam da je BZK “Preporod” stožerna kulturna ustanova Bošnjaka, i da je u tom smislu ekvivalentan prije svega Matici hrvatskoj i Matici srpskoj u hrvatskoj, odnosno srpskoj kulturi, a potom i kulturnim društvima kakva su HKD “Napredak, SPKD “Prosvjeta” te “La Benevolencija” u Bosni i Hercegovini. “Preporod” nije nikakvo lokalno društvo, on nije tek sarajevski, nije vezan tek za Federaciju, on je bosanskohercegovački, pa i širi od ovog, jer “Preporodovu” porodicu čine i drugi vidovi kulturnog organiziranja Bošnjaka pod istim imenom i u inostranstvu. Bošnjaci su narod, a BZK “Preporod” njihovo je pravo u kulturi, ali i obaveza. Stoga “Preporodu” na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini iz budžeta za kulturu i nauku moraju biti osigurana sredstva za njegov rad, za njegovo djelovanje i njegove projekte, bez potcjenjivanja i s punom sviješću o važnosti “Preporoda”. U tom smislu, “Preporod” bi u Bosni i Hercegovini morao imati status kakav u Hrvatskoj i Srbiji imaju Matica hrvatska i Matica srpska, odnosno onaj položaj koji imaju ključne ustanove kulture u svakoj drugoj zreloj i ozbiljnoj zajednici. Jer, u konačnici, nipodaštavanje “Preporoda” nipodaštavanje je jednog naroda i njegove kulture.

preporod.com

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top