Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Ko želi da živi od obrade zemlje: Općine nude zemljište za poljoprivrednu proizvodnju

Ko želi da živi od obrade zemlje: Općine nude zemljište za poljoprivrednu proizvodnju

BiH obiluje obradivim površinama pogodnim za razvoj poljoprivrede, neke od površina su u vlasništvu općina koje iste daju pod zakup svim zainteresovanim licima. Interesa za uzimanje zemljišta ima u cijeloj BiH, jer građani su sve više svjesni da radno mjesto neće dobiti od nekoga, ako ga ne pokrenu sami. 

 

U B. KRUPI DOMINIRA PROIZVODNJA MLIJEKA I MESA

U Općini Bosanska Krupa postoji interes poljoprivrednih proizvođača za zakup poljoprivrednog zemljišta. U 2012. godini potpisan je 31 ugovor o zakupu, vodi se postupak još za 10 ugovora iz 2013. i 2014. godine, a za 2015. godinu donesena je odluka o raspisivanju javnog poziva za zakup.

“U Službenom glasniku općine Bosanska Krupa broj: 4/15 objavljena je Odluka o raspisivanju Javnog poziva za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području općine Bosanska Krupa. U Odluci su propisani uslovi koje pravna i fizička lica moraju ispuniti te kriteriji za vrednovanje ponuda, dužina zakupa prema namjeni korištenja poljoprivrednog zemljišta odnosno prema vrsti proizvodnje, površina zemljišta koja se daje u zakup i katastarske općine”, kaže za poslovni portal eKapija.ba Kasim Šertović iz Službe za informisanje Općine Bosanska Krupa.

Inače u ovoj općini od poljoprivrednih grana dominira proizvodnja mlijeka, zatim mesa (tov), ratarska proizvodnja odnosno proizvodnja hrane za stoku (silažnog kukuruza, sjenaže), dok je u voćarskoj proizvodnji na prvom mjestu jagodasto voće, odnosno uzgoj maline.

U sarajevskoj općini Ilidža zainteresovanosti građana za uzimanje zemljišta u najam je zanemarljiva, oko dva do tri upita godišnje iz razloga što veliki broj domaćinstava posjeduje zemljište, kako na okućnicama, tako i na većim zemljišnim površinama.

OPĆINA ILIDŽA RAZVIJA PLASTENIČKU PROIZVODNJU

Pomoćnik Općinskog načelnika za privredu i turizam Sabina Viteškić kaže kako je interes za razvojem grane poljoprivrede malinarstva, voćarstva i sl. zadnjih par godina povećan i veći broj individualnih proizvođača počinje sa uzgojem maline, jagode, kupine i zasadima voćnjaka.

“Plastenička proizvodnja je veoma zastupljena. Ilidža je podsticala razvoj plasteničke proizvodnje, tako što je iz bužeta izdvajala značajna sredstva”, kaže Viteškić, ističući kako je u zadnjih pet godina Općina stanovnicima kroz projekat “Dodjela  plastenika na području općine Ilidža” putem javnog poziva, dodjelila 350 plastenika, površine 100 m2.

Ovim je plastenička proizvodnja u ovoj općini zauzela značajno mjesto jer se i na manjim zemljišnim površinama može veoma uspješno proizvoditi povrće i jagodasto voće.

“U povratnim informacijama od strane korisnika dodjeljenih plastenika imamo saznanje da su veoma zadovoljni proizvodnjom, prije svega, zdrave hrane za svoju porodicua, a višak prodaju na mjestu proizvodnje”, ističe Viteškić, dodajući kako je Općina Ilidža svake godine nakon dodjele plastenika organizovala i edukaciju o plasteničkoj proizvodnji gdje su predavači bili stručnjaci iz te oblasti.

Načelnik Opštine Sokolac Milovan Bjelica kaže kako u opština Sokolac postoji interes uzimanja zemljišta pod zakup u cilju obavljanja poljoprivredne proizvodnje u stočarstvu i ratarstvu.

“Opština Sokolac  će ponuditi  835 ha poljoprivrednog zemljišta pod zakup putem javnog oglasa za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske  na području Opštine Sokolac  putem pribavljanja pismenih ponuda. Opštinsko zemljište dajemo u  zakup  na osnovu: Pravilnika o postupku davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta  u svojini Republike Srpske. Zemljište se daje  u zakup na period od osam godina. Maksimalna površina  koja se može dati pod zakup za privredna društva i preduzetnike je 200 ha, a za fizička lica je 30 ha”, pojašnjava Bjelica.

Godišnja  cijena zakupnine jednog hektara  poljoprivrednog zemljišta  za prvu klasu iznosi 90,00 KM, drugu klasu  80,00 KM, treću klasu 70,00 KM, četvrtu klasu 60,00 KM, petu klasu 50,00 KM i šestu, sedum i osmu klasu 30,00 KM.

U OPĆINI SOKOLAC 1.500 DOMAĆINSTAVA SE BAVI POLJOPRIVREDOM

Na području opštine poljoprivredom se bavi  više od 1.500 domaćinstava dok je registrovanh poljoprivrednih gazdinstava 460. Većina registrovanih poljoprivrednih gazdinstava  se bavi proizvodnjom mlijeka. Proizvodnjom žitarica bavi se 110 poljoprivrednih proizvođača na površini od 120 ha. Zasnovani su voćnaci na površini  od četiri ha što uz postojećih šest ha koji su u rodu predstavlja ukupno 10 ha pod  voćnjacima.

“U posljednjih par godina  zasnovani su malinjaci  na površini od jednog ha,  te postavljeno 70 plastenika  od 0,4 ha. Individualni sektor uzgaja:   3.100 govedi, od čega 2.000 muznih krava, 22.000 ovaca,  3.000 pčelinjih društava, 4.000 koka nosilja na dvije farme.  Uz napomenu  da ukupna proizvodnja mlijeka  na području  opštine  Sokolac  je oko 5.000,000 litara, te da se navedena  količina od 1.700,000 l, odnosi na  isporučene količine mljekarama,  a ostatak se odnosi na potrošnju  u domaćinstvu  i preradu  u sir i kajmak”, kaže Bjelica.

U ovoj opština zahvaljujući poljoprivrednoj proizvodnji godišnji prihod od uzgoja janjadi je 3.850.000,00 KM, teladi 1.170.000,00 KM, mlijeka 1.105.000,00 KM, sijena 240.000,00 KM i meda 450.000 KM.

Iz ovih pokazatelja jasno se vidi da poljoprivreda ima perspektivu na području opštine Sokolac i da ostvaruje značajan prihod.

Raif Muhamedbegović Službenik za odnose s javnostima kaže kako je zemljište u Bosanskom Petrovcu uglavnom na obroncima planina prekriveno šumom, a u bosanko-petrovačkim poljima prekriveno pašnjacima, oranicama i voćnjacima, kao i grmolikim biljkama. Dosta zemljišta se nalazi u individualnom privatnom vlasništvu,  jedan veliki dio je u  državnom posjedu,  3.768 ha obradivog zemljišta, koje se daje na raspolaganje poljoprivrednim proizvođačima.

“Naše iskustvo do sada je da interes za zakup ili koncesije poljoprivrednog zemljišta postoje. Mada mi nismo i potpuno zadovoljni. Mi svi znamo problem, ali ova država nije ponudila rješenje za poljoprivredne proizvođače. Unsko-sanski kanton je izuzetno jak u proizvodnji mlijeka, ali i drugim granama poljoprivrede, da je sistemski pristup bolji, bio bi i bolji interes za poljoprivredu, pa samim tim i za zemljišnim parcelama”, kaže Muhamedbegović, navodeći kako nisu potpuno nezadovoljni, poljoprivredno zemljište se izdaje pod zakup ili na koncesiju.“Izdate su velike poljoprivredne parcele za sjetvu, tritikala, pšenice, ječma, raži, zobi i sl. žitarica.”

BOSANSKI PETROVAC DIJELI SUDBINU BIH 

Također, Ministarstvo poljoprivrede Vlade USK je raspisalo javni poziv za dodjelu pašnjaka u zakup, za bavljenje ovčarskom proizvodnjom, javni poziv je u toku. Na ove pozive se mogu da ja jave stočari i van teritorije Bosanskog Petrovca.

Muhamedbegović kaže kako Općina Bosanski Petrovac pod istim uslovima daje zemljište svim poljoprivrednim proizvođačima, pravnim i fizičkim licima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, na period od 10 godina, uz potpisivanje ugovora i plaćanje određene godišnje cijene zakupa koje se određuje srazmjerno veličini parcele.

“Općina Bosanski Petrovac dijeli sudbinu Bosne i Hercegovine, da je izuzetno pogodno područje za baljenje poljoprivredom, ako se poljoprivredi pristupu na sistemski način, jer osim izuzetno pogodnih prostornih uslova, ima i prirodne pogodnosti za određene grane poljoprivrede, ali i birokratskih zavrzlama koji sistemski pristup ne omogućavaju”, kaže Muhamedbegović, pojašnjavajući kako se sve više individualnih poljoprivrednih proizvođača, odlučuje baviti drugih grmolikih biljaka, kao što je aronija, stabla drenka, šipka, koje dobro uspijevaju na ovim području.

Kaže kako se polja na području općine Bosanski Petrovac, mogu biti iskorištena za strategijski razvoj ovoga kraja, ali se u poljoprivredu do sada nije gledao ozbiljno kao na razvojnu šansu.

“Mi sa naše strane u Općini puno radimo da kroz razne projekte podržimo poljoprivredu, iako nismo nadležni za poljoprivredu i oskudnih mogućnosti. Primjera radi mi i kroz projekte održivog povratka nastojimo ojačati poljoprivrede mogućnosti domaćinstva, gdje smo nedavno na ovaj način implementirali projekt sa 22 plastenika za proizvodnju paradajza i paprika za tržište, kao i dodjelu stoke, krava i ovaca, a projekt će trajati još dvije godine”, dodaje Muhamedbegović.

Elvira  Kokor

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top