Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Kiseljak: U Milodražu održana manifestacija “Dani Ahdname 2015”

Kiseljak: U Milodražu održana manifestacija “Dani Ahdname 2015”

Povodom obilježavanja 552. godišnjice sultan Fatihove Ahdname, u selu Milodraž nadomak Kiseljaka danas je održana centralna manifestacija “Dani Ahdname 2015”, koju organizuje Udruženje bosansko-turskog prijateljstva “Bosfor”

 Povelja “Prijatelj Bosne” posthumno dodijeljena i Tadeušu Mazovjeckom

 Povodom obilježavanja 552. godišnjice sultan Fatihove Ahdname, u selu Milodraž nadomak Kiseljaka danas je održana centralna manifestacija “Dani Ahdname 2015”, koju organizuje Udruženje bosansko-turskog prijateljstva “Bosfor”, javlja Anadolu Agency (AA).

U okviru manifestacije, koju je svečano otvorio premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo, dodijeljena su priznanja za doprinos u različitim oblastima.

Povelja “Prijatelj Bosne” za 2015., u znak za zahvalnosti za izuzetan doprinus očuvanju i afirmaciji multikulturne i demokratske BiH, dodjeljena je vrhovnom poglavaru Katoličke crkve papi Franji. Povelju je uime pape primio izaslanik apostolskog nuncija u BiH Mato Zovkić.

Povelja “Prijatelj Bosne” za 2015. godinu dodijeljena je i predsjedniku Republike Turske Recepu Tayyipu Erdoganu. Povelju je uime turskog predsjednika primio savjetnik ambasadora Turske u BiH Ismail Civelek.

Povelja “Prijatelj Bosne” posthumno je dodijeljena i Tadeušu Mazovjetskom, nekadašnjem specijalnom izvjestiocu za ljudska prava Ujedinjenih naroda koji je podnio ostavku ne tu poziciju iz protesta što međunarodne institucije nisu reagovale na stradanja tokom rata u BiH. 

Dobitnici povelje “Zlatna Ahdnama” za 2015. godinu su Martin Raguž, Senad Šepić, Slobodan Boban Stojić i Eli Tauber.

Predsjednik Odbora za dodjelu godišnjih priznanja za 2015. i dobitnik povelje “Zlatna Ahdnama” 2012. godine prof. dr. Mirko Pejanović u izjavi za AA je kazao da se u Milodražu odvijao događaj koji je ušao u historiju ovih podneblja i naroda koji žive na prostoru BiH, a od velikog je značaja. 

“Sultan Mehmed Fatih je tada bio na vrhuncu moći u tadašnoj geopolitičkoj situaciji. Osmanska imperija je tada bila na tri kontinenta. Vođa i čovjek sa toliko moći, ovdje, na ovom prostoru se zaustavio i odlučio da razgovara sa jednim duhovnim vođom, fra Anđelom Zvizdovićem, koji predstavljao vjernike katolike. Kada gledamo iz sadašnje perspektive, sultan koji je bio na vrhuncu svoje moći mogao je ne prihvatiti razgovor, ali je pirhvatio”, kazao je Pejanović.

Prema njegovim riječima, multietnička struktura BiH je nešto što je unikat u Evropi.

“Mi ćemo doći do članstva u Evropsku uniju (EU) i donijet ćemo to iskustvo življenja u multietničkoj zajednici, iskustvo tolerancije, povjerenja i međusobnog uvažavanja”, rekao je Pejanović.

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća u BiH Marinko Pejić kazao je kako su u Milodražu položeni temelji demokratije, multikulturalnosti, multireligioznosti, suživota i harmonije među različitima.

“Volio bih da u tom duhu današnja BiH nastavi taj put. Mi iz Bosne imamo šta kazati Evropi i svijetu i oni imaju od nas nešto da nauče. Demokratija je ovdje začeta. Tu su postavljeni temelji demokratije i suživota. Neka živi Ahdnama, neka živi Milodraž”, rekao je Pejić.

Rizvan Halilović, predsjednik Udruženja Bosansko-tursko prijateljstva Bosfor, koje je i organizator manifestacije, naglasio je kako je ovo 10. jubilarna manifestacija Dani Ahdname, te dodao kako organizatori imaju čast što se u BiH čuva tako značajan dokument koji ima univerzalnu poruku i dokumentovani dokaz da je Osmanlijska imperija bilo multikulturalno carstvo. 

Nakon izlaganja, uslijedio bogat kulturno-zabavni program učenika osnovnih škola, a u Milodražu su isloženi i likovni radovi učenika osnovnih škola o temi suživota.

Programu su također prisustvovali predstavnici Ambasade Turske u BiH, predstavnici Islamske zajednice u BiH, Turskog kulturnog centra “Yunus Emre”, predstavnici lokalnih vlasti, kao i veliki broj stanovnika Milodraža.

Prije tačno 552 godine osmanski sultan Mehmed II Fatih je, nakon osvajanja Bosne 1463. godine, bosanskim franjevcima na polju u Milodražu kod Kiseljaka izdao čuvenu Ahdnamu.

Fatih je Ahdnamu predao fra Anđelu Zvizdoviću, starješini franjevačkog reda u BiH, kao dokument kojim bosanskim katolicima garantuje ličnu i imovinsku sigurnost, kao i slobodu vjerskog djelovanja. Izdavanju Ahdname prethodio je čuveni govor gvardijana Bosanske franjevačke kustodije fra Anđela Zvizdovića, u kojem je on od sultana Mehmeda II Fatiha zatražio garanciju života i slobodu ispovijedanja vjere za katolike, obećavši mu pri tome da će biti “poštovan kao bosanski kraljevi”. U znak poštovanja, sultan je svojim plaštom ogrnuo fra Anđela Zvizdovića.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top