O obrazovanju i odgoju

Kako biti dobar roditelj: 7 naučno dokazanih metoda koji pomažu u odgajanju djece

Američki Time magazin objavio je na svom sajtu listu naučno potkrijepljenih metoda koje koriste dobri roditelji. Evo šta naučnici savjetuju da radite:

 1) Hvalite djecu zbog truda a ne zbog pameti

Djecu treba hvaliti za ono što mogu lahko da kontrološu, a to je količina napora koji ulažu.

Na taj način uče se istrajnosti, što vodi napretku.

Ni sa ovakvim pohvalama ne treba pretjerivati. Ako dijete pretjerano hvalite za upornost, biće uporno samo kad ga hvalite.

Šta je najbolje da činite? Hvalite dijete povremeno, ali ne i svaki put kada zasluži. Mozak mora da nauči da se izbori sa frustracijom, i da ne odustaje onda kada nagrada (pohvala) izostane.

2) Pobrinite se da dovoljno spavaju

Gubitak jednog sata sna učenika šestog razreda srozava na nivo četrvtaka.

Uticaj sna je mjerljiv. Sat vremena sna manje jednako je dvije godine manje po pitanju kognitivne zrelosti. Ako je dijete hronično nenaspavano, nastaju ozbiljni problemi sa ponašanjem. Problemi sa spavanjem tokom godina razvoja mogu dovesti do dugoročnih promjena u strukturi mozga. Neki naučnici smatraju da su tipične osobine tinejdžera – promjene raspoloženja, ćudljivost, depresija – zapravo simptomi hronične neispavanosti.

Ni vikendom djeca ne smiju ostajati budna duže. Svaki sat spavanja manje tokom vikenda koštao je djecu sedam poena na testu inteligencije, pokazalo je istraživanje.

Velika studija koja je obuhvatila čak 3000 djece pokazala je da odlični đaci spavaju u prosjeku 15 minuta duže od vrlo dobrih, koji spavaju 15 minuta duže od dobrih, i tako dalje…

3) “Prevarite” ih da govore istinu

Roditelji ne znaju kada njihovo dijete laže. Samo misle da znaju.

Djeca žele da ugode roditeljima. Ako im stalno govorite da vas istina čini sretnim, veće su šanse da će dijete biti iskreno. Ako vam je stalo da saznate istinu, morate djetetu ponuditi “imunitet” tj. pružiti mu priliku da kaže istinu i pritom ne nastrada.

Koji je brzi način da izvučete istinu od djeteta?

Kažite: Sada ću ti postaviti pitanje. Ali prije toga, hoćeš li da obećaš da ćeš reći istinu?

Ovo obećanje smanjuje izglede da će lagati za 25%.

4) Djeci su potrebna pravila

Vjerovanje da strogost vodi pobuni a popustljivost boljem ponašanju je – mit.

Djeca koja u tinejdžerskom uzrastu počnu da prave probleme obično imaju roditelje koji ne postavljaju pravila. Djeca to tumače kao nedostatak zainteresovanosti i brige.

Roditelji koji djeci nameću pravila i insistiraju na njihovom poštovanju su ujedno i najpažljiviji i najviše razgovaraju sa djecom, a djeca ih manje lažu.

Naravno, ne treba pretjerivati sa pravilima, da djeci ne bi postalo previše dosadno. A djeca kojoj je dosadno su ona koja piju i drogiraju se.

Čak i djeci koja su zauzeta može biti dosadno, naročito ako se bave onim što su im roditelji nametnuli. Takođe, dosadno je onoj djeci koja su navikla da im roditelji ispunjavaju slobodno vrijeme raznim aktivnostima umjesto da od malih nogu nauče da se samostalno bore sa dosadom.

5) Rasprave sa tinejdžerima su normalne i zdrave

Umjereni konflikti sa tinejdžerima poboljšavaju odnos sa njima.

Više od ¾ kćerki smatralo je da su ih rasprave sa majkama međusobno zbližile. Samo četvrtina tinejdžerki je raspravu doživela kao destruktivnu.  

6) Raspravljanje pred djecom može biti korisno

Kada se raspravljate pred djecom, vi im učite kako se rješavaju sporovi.

Ali, samo ako djeca prisustvuju raspravi do njenog razrješenja. Kada djecu udaljite iz sobe usred svađe, ona nemaju prilike da vide razrješenje, i mogu zbog toga postati agresivna i uplašena.

Za djecu je korisno da slušaju kako se argumentovano sukobljavate i na kraju iznalazite rješenje. Važno je da primete da ste na kraju opet prijateljeski nastrojeni prema bračnom drugu.

7) Dnevnik zahvalnosti čini čuda

Djeca koja vode dnevnik zahvalnosti su sretnija, zdravija i imaju više optimizma.

Učenici koji su tokom deset sedmica vodili dnevnik u kome su svake sedmice zapisivali po pet stvari zbog kojih su zahvalni, bili su 25% sretniji, manje su se razboljevali i bili su optimističniji u pogledu na budućnost. Čak su i više vježbali.

Izvor: Time/detinjarije.com

Obrada: Akos.bA

Povezani članci

Back to top button