Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Jusuf Pušina: Vizura BiH je negativno vezana za ime i utjecaj Boutros Boutros-Ghalija

Jusuf Pušina: Vizura BiH je negativno vezana za ime i utjecaj Boutros Boutros-Ghalija

Razgovarao: Almir Terzić

Vijest da je preminuo Boutros Boutros-Ghali egipatski političar i šesti generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) od januara 1992. do decembra 1996. godine, posebno u Bosni i Hercegovini kod građana je potaknula sjećanja na težak ratni period ubijanja, protjerivanja i gladi pri čemu su Ujedinjene nacije sa svojim “plavim šljemovima” ocijenjene najslabijom karikom, koje nisu učinile skoro ništa ili su uradile veoma malo da to spriječe od 1992. do 1995. godine.

O ratnom periodu u Bosni i Hercegovini sa aspekta rada i djelovanja Ujedinjenih nacija dok je na njenom čelu kao generalni sekretar bio Boutros Boutros-Ghali u intervjuu za Anadolu Agency (AA) je govorio Jusuf Pušina, tadašnji ministar unutrašnjih poslova BiH.

“Izborom Boutrosa Boutros-Ghalija za generalnog sekretara UN-a mi smo ovdje očekivali da će on imati razumijevanja za bosanskohercegovačke prilike i događanja u Bosni i Hercegovini obzirom da je dolazio iz zemlje, Egipta, koja je prolazila slične periode kao što je prolazila Bosna i Hercegovina. Bili smo ubijeđeni da će razumjeti situaciju, da će razumjeti da se na Bosnu i Hercegovinu vrši agresija, da to nema neke druge konotacije kao što se to veoma često pokušavalo prikazivati. I aplaudirali smo njegovom dolasku na čelo UN-a. To su bila ona početna očekivanja i spoznaje da će čovjek razumjeti stanje”, istakao je Pušina.

– Iznevjerio očekivanja 

Međutim, navodi, njegovom inauguracijom u UN-u, ocijenio je Pušina “čini mi se da dobivamo jednu novu ličnost, da to nije više onaj Boutros Boutros-Ghali koji je imenovan za generalnog sekratara UN-a, da je njegovo poimanje svjetskih zbivanja limitirano na osnovu, pod navodnim znacima, velikih sila”.

“Da li je on izgubio autoritet u tom trenutku ili se jednostavno uklopio u generalnu politiku koja je vođena prema zemljama Blakana ili zemljama bivše Jugoslavije, što je najvjerovatnije uzrokovalo da on više nema svoj glas, nema svoj autoritet, nema svoj stav, nego da je on samo glasnogovornik onoga što se trebalo događati. Vjerovatno u takvom kontekstu su i greške koje su činjene prema BiH, koje možemo dijelom prepisati i Boutrosu Boutros-Ghaliju. U tom konceptu, koji je on kasnije promovirao, svakako spada i embargo na uvoz naoružanja u BiH, odnosno u bivšoj Jugoslaviji. No, sljedbenik takvog stanja je samo BiH, jer su sve ostale zemlje bile izvan tih domašaja. To je bilo jedino prema BiH. Naravno, i Srebrenica, Goražde, Žepa sve to spada u kategoriju onih odluka koje je Boutros Boutros-Ghali trebao da prepozna”, naveo je Pušina.

Boutros Boutros-Ghali, kao generalni sekretar UN-a, cijeni Pušina, “u najmanju ruku trebao je zatražiti intervenciju Ujedinjenih nacija jer je BiH bila međunarodno priznata, dakle članica UN-a, a sve članice UN-a su bile ravnopravne, pa tako i BiH”.

“Članice UN-a na čelu sa Boutrosom Boutros-Ghalijem trebale su da donesu odluku o interevenciji međunarodnih snaga u BiH predvođenih SAD-om ili nekim drugim snagama. Mi smo bili legitimni predstavnici i imali smo na to pravo kao obavezujuću zaštitu. Proizliazi da je međunarodna zajednica kroz lik Boutrosa Boutros-Ghalija plasirala neke druge ideje, kao što su se na ovom prostoru plasirale. U tom kontekstu, njegova smrt, ako hoćete i u svijetu, nije izazvala nikakvu pozornost. On u međunarodnoj organizaciji nije ostavio trag po kojem bi bio prepoznatljiv. Nije bio autoritativna ličnost i posebno se to odnosi na BiH i zemlje bivše Jugoslavije”, poručio je Pušina.

Ratni ministar unutrašnjih poslova BiH smatra da je upravo ponašanje Boutrosa Boutros-Ghalija prema Bosni i Hercegovini u najtežim uslovima za njene građane razlog zbog kojeg na vijest o njegovoj smrti Bosanci i Hercegovini reaguju često i uz psovke.

– Mogao je utjecati da se pokuša zaustaviti krvoproliće u BiH 

“Želim da naglasim da su Bosanci i Hercegovci očekivali od Boutrosa Boutros-Ghalija da bude jedna autoritativna ličnost jer je dolazio iz podneblja koje je prolazilo kroz historijske periode gdje je intervencija međunarodnih snaga bila neophodna i bila prisutna, gdje je bila i agresija i rat i sve ono što je zadesilo BiH. On je dolazio iz tog miljea koji je poznavao stvari. Mogao je razaznati dobro od zla. Mogao je utjecati da dobro pobijedi zlo. Mogao je utjecati da se zaustavi krvoproliće u BiH ili je barem mogao pokušati da to učini”, naveo je Pušina.

Sticajem okolnosti, naglasio je Pušina, istorija “ne kazuje uvijek sve elemente događanja u trenutku nečije smrti”. Ona, navodi, postaje sudionik i svjedokom tek godinama poslije.

“Mi saznajemo danas mnogo toga iz Prvog i Drugog svjetskog rata, odnosno neke činjenice koje nisu bile poznate, koje u datom trenutku nisu bile plasirane u javnosti, nisu se mogle primjenjivati. Tako ćemo i sa smrću Boutrosa Boutros-Ghalija u nekom periodu ili nekoj distanci od 30-ak ili 40-ak ili više godina saznavati pravo, činjenično stanje i pravu istinu. No, ono što je bilo manifestno u liku i djelu generalnog sekretara Boutrosa Boutros-Ghalija ne možemo tretirati kao pozitivne efekte, pa i u međunarodnoj zajednici, a posebno kada govorimo sa aspekta i iz ugla Bosne i Hercegovine. Vizura BiH je negativno vezana za ime i utjecaj Boutrosa Boutros-Ghalija na ovim prostorima”, poručuje Pušina.

Ocjenjuje da “tako njegova smrt u principu kod nas ne izaziva nikakve emocije, već da ona izaziva emociju samo u onom dijelu smrti da žalimo svakog čovjeka koji umre”.

“Ali, generealno vezujući ga za BiH i njegov utjecaj u pozitivnom smislu, ne možemo ga pamtiti. Naprotiv, mislim da je puno toga više negativnog vezano za njega, nego što je to za bilo kojeg drugog generalnog sekretara ili bilo koju drugu ličnost. On je mogao da definitivno utiče na događanja u BiH i da međunarodne snage sa SAD-om uključi u jednu aktivnost koja bi zaustavila agresiju na BiH, koja bi zaustavila iseljavanje, protjerivanje, sve ono što se u BiH fokusiralo u međunarodnoj zajednici od 1992- 1995. pa i kasnije”, naveo je Pušina.

– Kako je Alija Izetbegović gledao na djelovanje Ghalija 

Boutros Boutros-Ghali, kao generalni sekretar UN-a, posjetio je u proljeće 1993. godine opkoljeno Sarajevo i razgovarao sa predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem. Pušina, koji je bio i savjetnik predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, otkrio je u intervjuu za AA kako je Boutrosa Boutros-Ghalija doživljavao prvi predsjednik suverene BiH.

“Mislim da iz ovih riječi koje sam ja iskazao možete pročitati i mišljenje rahmetli Alije Izetbegovića, predsjednika Predsjedništva BiH, odnosno predsjednika BiH. Boutros Boutros-Ghali skoro da nije pomno saslušavao naša mišljenja. Možemo reći da se radilo o ledenoj figuri, koji je i u momentu kada vodite razgovor s njim imao neke lutajuće poglede i lutajuće misli. Tako da nikada nije bio usredsređen niti fokusiran na pitanja koja su mu se iznosila i očito je da je dolazio sa nekim drugim spoznajama ili sa nekim drugim saznanjima samo da bi proforme obavio posjetu BiH. Jer, to suštinski nikada ništa nije promijenilo, protivnici BiH to su u principu i znali”, naveo je Pušina.

– Mitterrand i protivljenje vojnoj intervenciji 

Ratni ministar unutrašnjih poslova BiH navodi da je uz Boutrosa Boutros-Ghalija kao generalnog sekratara UN-a ime bivšeg francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda ono koje izaziva negativne reakcije kod Bosanaca i Hercegovaca.

“Boutros Boutros-Ghali, u principu, izgubio je svoj autoritet dolaskom na čelo UN-a. Pod čijim je djelovanjem i utjecajem on najviše radio, o tome će se vjerovatno u nekom narednom periodu saznati mnogo, mnogo više. Mi danas možemo samo pretpostavljati i fokusirati se na ono što je trebao da radi, a ne na ono ko je na njega vršio najveći pritisak. Sigurno da i uloga Mitterranda, koji je došao u opkoljeno Sarajevo i time zaustavio međunarodnu intervenciju koja je bila neophodna, da se to može vezati upravo za takav odnos Mitterrand – Ghali. Moguće da je taj dogovor, ta posjeta bila dogovorena i na nivou generalnog sekretara UN-a. Jer, to je bila samo manifestna posjeta BiH. Možda je u tom momentu Mitterrand boravio u Sarajevu samo da kaže: da, ja sam vidio situaciju na terenu i ovdje nije potrebna intervencija međunarodne zajednice. Dakle, to je jedna simbioza koja je mnogo koštala BiH. Ali, mi sada možemo govoriti o motivima, možemo govoriti subjektivno, ali će činjenice u narednom periodu pokazivati da smo bili u pravu”, poručio je u intervjuu za AA Jusuf Pušina, bivši ministar unutrašnjih poslova BiH i savjetnik predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića.

Pušina je bio i ambasador BiH u Republici Bugarskoj u periodu 2012./2013. godina i generalni konzul BiH u Republici Turskoj od 2004. do 2007. godine, kao i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, te prvi i dugogodišnji predsjednik Nogometnog saveza BiH.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top