Izazovi memorijalizacije genocida u BiH: Pamćenje važno za sprečavanje ponavljanja zločina

Skup u Gazi Husrev-begovoj biblioteci organizirali su Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka i Institut za društvena i religijska istraživanja u Tuzli uz podršku Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH, a okupio je deset domaćih stručnjaka koji su predstavili radove o temi memorijalizacije genocida u BiH.

Organizatori su istakli da je cilj naučnog skupa da se napravi pregled bh. iskustva u memorijalizaciji genocida, kao i da se identifikuju izazovi s kojima se društvo po tom pitanju suočava.

Direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Ferid Dautović je istakao da te institucije organiziranjem ovakvih konferencija pokazuju i kontinuitet u izučavanju naučne oblasti genocida, a nastoji se doprinijeti javnoj diskusiji o toj veoma važnoj temi.

Bila je to druga konferencija koju Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka organizuje o temi memorijalizacije. Prva je imala međunarodni karakter i održana je 2015. godine na dvadesetu godišnjicu genocida u Srebrenici, a okupila je svjetske i domaće stručnjake koji su pružili odgovore na temu kako se sjećati žrtava genocida.

Dautović je kazao da je ideja organizacije današnjeg naučnog skupa potekla od reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića.

“Memorijalizacija je proces unutrašnje potrebe da se poštuju žrtve koje su patile i poginule tokom određenog konflikta. Drugim riječima, memorijalizacija je institucionalni okvir sjećanja, pamćenja. Ona može promovirati društveni oporavak nakon završetka konflikta ili iskristalizirati osjećaje za žrtvu, nepravdu i diskriminaciju“, pojasnio je Dautović.

On je također ukazao na važnost sjećanja kao mehanizma sprečavanja ponavljanja zločina i stradanja. Dodao je da zaborav može imati pogubne posljedice po društvo.

“Pionir u obilježavanju zločina i memorijalizaciji genocida je bila Islamska zajednica u saradnji sa porodicama žrtava. To je naprosto tako i zbog njenog poslanja i zbog njene misije“, rekao je Dautović.

Skupu se kao izaslanik reisu-l-uleme Kavazovića obratio direktor Uprave za nauku i obrazovanja Rijaseta Islamske zajednice u BiH Dževad Hodžić koji je istakao kako će kabinet reisu-i-uleme s velikom pažnjom u obzir uzeti sve nalaze i smjernice kojima će današnji naučni skup rezultirati.

Kazao je da je reisu-l-ulema Kavazović poručio da će Islamska zajednica uvijek i na svaki način i dalje podržavati ukupna naučna, pravna, politička i sva druga nastojanja da se dođe do pune istine o dešavanjima u proteklom ratu i agresiji na BiH jer samo iskreno, objektivno i potpuno suočavanje s prošlošću može biti temelj za budućnost, opstanak i uspostavu pravednog mira.

“Za Islamsku zajednicu je od presudne važnosti očuvanje i memoriziranje istine o dešavanjima tokom agresije na BiH“, kazao je Hodžić i dodao kako proučavanje genocida nad Bošnjacima mora biti zajednička i trajna zadaća obrazovne zajednice, akademske zajednice, instituta, civilnog društva, vladinih institucija i bh. društva u cjelini i međunarodne zajednice u cjelini jer postoje snage koje pokušavaju negirati genocid.

Ekrem Tucaković, šef Odjela za visoko obrazovanje Uprave za obrazovanje Rijaseta Islamske zajednice u BiH, rekao je kako će na skupu izlagati o temi prisustva teme genocida i memorijalizacije u obrazovnim planovima i programima obrazovnih ustanova Islamske zajednice.

“Smatramo da sjećanje na genocid i žrtve treba da bude na razini nove memorijske paradigme, odnosno sjećanje za budućnost, kako bi na taj način kroz sjećanja i pamćenja sprečavali nastanak novih ideologija i istrebljivačkih pokreta te osiguravali da kao društvo i zajednica živimo u miru i sigurnosti“, istakao je Tucaković.

On je kazao i da je svijet nakon velikih zločina u 20. stoljeću shvatio da se sjećanjem i pamćenjem može sprečavati ponavljanje tih stravičnih događaja.

Skup je održan uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera.

Akos.ba