Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Istaknuti Bošnjaci: Salih ef. Trako (1924. – 2010.)

Istaknuti Bošnjaci: Salih ef. Trako (1924. – 2010.)

 Sedmog augusta 2010. godine preselio je na ahiret prof. Salih Trako, dugogodišnji saradnik Anala i vrstan poznavalac orijentalnih jezika i rukopisne građe.

Salih-ef. je rođen 01.12.1924. godine u Donjoj Smršnici u džematu Gračanica kod Visokog. Mekteb je završio u rodnom mjestu kod Osman-ef. Redžovića, osnovnu školu u Donjim Moštrama a osmogodišnju Gazi Husrev-be- govu medresu 1943. godine u Sarajevu.

Školske 1943/44. odslušao je prvu godinu VIŠT-a u Sarajevu. Prilikom bombardovanja Sarajeva 1944. godine Salih-ef. je ranjen zbog čega je preki­nuo dalje školovanje na ovoj ustanovi.

Godine 1951. upisao se na Filozofski fakultet, gdje je studirao orijentalne jezike. Još kao student 1954. godine Salih-ef. počeo je raditi u biblioteci Ori­jentalnog instituta kao knjižničar.

Nakon završetka studija, 1957. godine, nastavio je raditi u Orijentalnom insitutu, sve do penzionisanja 01. 12. 1989. godine, na prikupljanju, katalogiziranju i publikovanju rukopisne građe Instituta.

Rezultat toga rada su desetine stručnih i naučnih radova objavljenih u Prilozima za orijentalnu filologiju, Analima Gazi Husrev-begove bibliotekei drugim časopisima kao i zasebna djela od kojih ovdje navodimo samo neka: Katalog perzijskih rukopisau Orijentalnom institutu, Katalog rukopisa Ori­jentalnog instituta iz lijepe književnosti(u koautorstvu sa Lejlom Gazić), dva sveska Kataloga rukopisa Bošnjačkog instituta u Sarajevu(u koautorstvu sa Fehimom Nametkom), Đulistan (prijevod sa perzijskog), Mehmed Nailija Guranija (izbor iz poezije), Tragom poezije bosanskogercegovačkih musli­mana na turskom jeziku, Izbor iz poezije Arifa Hikmet-bega Stočevića Rizva- nbegovića(oba djela u koautorstvu sa Lamijom Hadžiosmanović) i Prijevod i komentar djela Tarih-i Bosna autora Saliha Sidkija Hadžihuseinovića Muvekkita (u koautorstvu sa Abdulahom Polimcem, Lamijom Hadžiosmanović i Fehimom Nametkom).

Salih Trako je od prvog broja počeo sarađivati u Analima Gazi Husrev- begove biblioteke, gdje je objavio jedanaest originalnih radova i jedan prikaz. Radovi se odnose na bosanskohercegovačke autore u rukopisima Orijentalnog instituta ili Gazi Husrev-begove biblioteke. i njihovo stvaralaštvo na orijentalnim jezicima. Tako je u dva rada pisao o Ibrahimu Zikriju Užičaninu te Mu­hamedu Hilmiji Gori, hronogramima sarajevskog muftije Muhamed-efendije Sidkija Muidovića, medžmui pjesnika Šakira, farmakološkim rukopisima koji su bili pohranjeni u Orijentalnom istitutu, ali i vakufima na području jugoi­stočne Bosne, predavanjima mesnevije u Sarajevu i natpisima na šamanidima Kizlaragine džamije u Mrkonjić-Gradu.

Penzionisanjem nije završen radni vijek Salih-ef. Jednu godinu radio je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao honorarni saradnik.Početkom devedese­tih godina prošlog stoljeća, zajedno sa Džemalom Salihspahićem, neumorno je radio na osnivanju i radu medrese “Osman-ef. Redžović” u Velikom Čajnu kod Visokog, gdje je jedno vrijeme predavao turski jezik, obredoslovlje i šerijatsko nasljedno pravo.

Salif-ef. Trako se odlikovao skromnošću, nenametljivošću, pristupačno­šću i izuzetnom stručnošću u poznavanju orijentalnih jezika i historiografije Bosne i Hercegovine. Pripada generaciji orijentalista koji su početkom druge polovine prošlog stoljeća udarili temelje i dali pečat jugoslavenskoj orijen­talistici, posebno bosanskohercegovačkoj i sarajevskoj školi orijentalistike i osmanistike.

 

Piše: Osman Lavić

Izvor:  Anali Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXXI

 

Autor je ili koautor brojnih radova, studija, članaka i prijevoda.

 

Obimna djela su:

 

Salih Trako i Lamija Hadžiosmanović: Tragom poezije bosanskohercego-vačkih muslimana na turskom jeziku, 141 strana (1985.)

 

– Salih Trako: Katalog perzijskih rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu,  268   strana (1986.)

 

– Salih Trako i Lejla Gazić: Katalog rukopisa Orijentalnog instituta- lijepa književnost, 7-410 strana (1997.)

 

– Fehim Nametak i Salih Trako: Katalog arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnja­čkog instituta. Bošnjački institut Ziirich. Svezak 1., 7-597 strana (1997.) i

 

– Salih Trako: Mehmed Nailija Guranija, izbor iz poezije, prijevod, priređivanje i predgovor (1989.)

 

– Lamija Hadžiosmanović. Fehim Nametak, Abdulah Polimac i Salih Trako: Prijevod i komentari dva toma djela «Tarih-i Bosna» (Povijest Bosne), autora Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit

 

Tom I – Uvod LII, 1-196 strana Tom 11 -707-1374 strana El-Kalem . GHB, Sarajevo (1999.)

 

– Salih Trako: Đulistan (prijevod sa perzijskog), GHB i izdavačka djelatnost Fl-Kalem. Sarajevo, 231 strana (1989.)

 

– Lamija Hadžiosmanović i Salih Trako: Izbor iz poezije Arif Hikmet-bega Stočevića Rizvanbegovića, prijevod s turskog, u štampi, Izdavačka kuća Vrijeme, Zenica, cirka 200 strana (2003.)

 

Napomena: Kod koautorskih radova, imena su često navođena abecednim redom, pa je Salih Trako zadnji, bez obzira na obim i zahtjevnost učešća.

 

Članci:

 

– Salih Trako i Zdravko Devetak: Osman Terdžuman i njegov prijevod Mattioli-a na turski jezik, Istorijski arhiv Sarajevo, str. 33-37

 

– Salih Trako i Zdravko Devetak: Alkemija u Bosni, Glasnik hemičara i tehnologa, Sarajevo, Knjiga XXV (1977.-78.), str. 83-89

 

– Salih Trako: Moje drugovanje sa Ešrefom Kovačevićem, Šeb-i arus. Godišnjak tarikatskog centra Sarajevo, br 18, str. 48-51

 

– Salih Trako: Prvi mekteb u Bugojnu, prema vakufnami Ahmed-age, sina Husejnova za njegov vakuf u rodnoj kasabi Bugojnu, Novi Muallim, godina OI, broj 8, str. 204-206

 

– Salih Trako: Arebica, Bibliotekarstvo, Godišnjak Društva bibliotekara Bosne i Hercegovine, Knjiga XXVII, 1981., str. 91-93

 

– Salih Trako: Desetak rubaija Mevlana Dželaluddina Rumije, Šeb-i arus, Godišnjak tarikatskog centra Sarajevo, br. 19-20, str. 98-105

 

– Salih Trako: Sarajevo ‘da Menevi dersleri ve Masnevihanlar uzerine, 1. Milletlerarasi Mevlana kongresi, 3-5 i mayis 1987. Konva 1987., str. 143-147 ;

 

from Livno and his tarih on the capture of Varad (Pjesnik Ishak Telalović iz Livna i njegov tarih o osvajanju Varada), POF, Vol. 50, Sarajevo 2002.. str. 425-436

 

– Salih Trako: Pjesnik Ishak Telalović iz Livna i njegov tarih o osvajanju Varada, POF 46/ 1996., Sarajevo 1997., str. 103-115

 

– Salih Trako: Prva džamija u Gračanici kod Visokog sagrađena je prije 222 godine. Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva. Sarajevo 1985., str. 423-439

 

– Salih Trako: Vakufnama džamije u Gračanici kod Visokog (povodom gradnje nove džamijske zgrade). Islamska misao. Godina IV, br. 43, jula 1982., str. 37-47

 

– Salih Trako: Vakufnama bosanskog valije Kamil Ahmed paše iz 1757. godine iz Travnika, POF 51, str. 197-204

 

– Salih Trako: Vakufnama Musa paše iz Nove kasabe, prva dekada rebiul-evvela 1053. (20.-29. maja 1643.), POF 44-45 (Vakufname iz Bosne i Hercegovine, XVII stoljeća), Sarajevo 1996., str. 347-362

 

– Salih Trako: Pendnama – knjiga savjeta Ibrahima Zikrije UžiČanina, Anali GHB, Knjiga XVII-XVIII, Sarajevo 1996., str. 107-112

 

– Salih Trako: Vakufnama Ismail Čelebije, sina hadži Ebu Bekrova iz Foče, POF 44-45 (Vakufname iz Bosne i Hercegovine) iz XVII stoljeća. Sarajevo, 1996.

 

– Salih Trako: Natpisi na šamadanima Kizlaragine džamije u Mrkonjić Gradu, Anali GHB, VII-VIII, str. 155-161

 

– Salih Trako: Hududnama čiftluka kizlarage Mustafe iz 1591. godine na kojem je osnovan Mrkonjić

 

– Salih Trako: Vakufnama carskog kizlarage Mustafe, sina Mehmed-begova, POF, Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek) Sarajevo 1985., str. 247-260

 

– Salih Trako: Vakufnama Sinan-bega, sina Bajram-age, Čajniče, druga dekada džumada 990. (3.-13. juna 1582.), Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XVIXVI vijek), POF, Sarajevo 1985., str. 193-216

 

– Salih Trako: Predavanja Mesnevije i mesnevihani u Sarajevu, Anali GHB,

 

Knjiga XIII – XIV, str. 221-227

 

– Salih Trako: Ibrahim Zikrija iz Uzica, komentator Sulejman Čelebijina djela Vesiletunnedžat, Anali GHB, Knjiga XI- XII, Sarajevo 1985., str. 165-174

 

– Salih Trako: Jedan domaći farmako­loški rukopis iz zbirke manuskripta Orijentalnog instituta u Sarajevu, Anali GHB, Knjiga XI-XII, str. 261-267

 

– Salih Trako: Šerhi Vasiyyetname-i Bergiwi, sa prevodom na srpsko-hrvatski jezik, Anali GHB, Knjiga V-VI, str. 117-127

 

– Salih Trako: Durarul-hukkam sa marginalijama beogradskog muftije Ali-efendije, Anali GHB, Knjiga IX, str. 131-141

 

– Salih Trako: Medžmua pjesnika Šakira, Anali GHB, Knjiga II-III, str. 109-123

 

– Salih Trako: Kronogrami sarajevskog muftije Muhamed Šakir-efendije Muidovića, Anali GHB u Sarajevu, Knjiga I, Sarajevo 1972., str. 49-65 -Salih Trako: Jedan autograf Muhame­da Hilmije Gore iz Sarajeva, Anali GHB, Knjiga XV-XVI, str. 157-162

 

– Salih Trako: Dvije dvojezične pjesme nastale na tlu Bosne, POF 34/1984, Sarajevo 1985., str. 85-93

 

– Salih Trako: Ibrahim Munib Akhisari i njegov pravni zbornik, POF 28-29, Sarajevo   1980.,  str.  215-246

 

– Salih Trako u saradnji sa Lamijom Hadžiosmanović: Šehrengiz Adli Čelebija o Mostaru, POF 35/1985., Sarajevo 1986., str. 91-105

 

– Salih Trako: Katalog rukopisa iz medicine, farmakologije i higijene u Orijentalnom institutu u Sarajevu, POF 32-33/1985.-3., Sarajevo 1984.. str. 199-266

 

– Salih Trako i Lejla Gazić: Rukopisna zbirka Orijentalnog instituta u Sarajevu, POF XXV/1975., str. 27-43

 

– Salih Trako: Prvi prijevod Šejh Sadijeva Đulistana na srpsko-hrvatski, POF XXII-XXIII, 1972.-73., Sarajevo 1976., str. 369-382

 

– Salih Trako: Pretkosovski događaji u Hešt bihištu Idrisa Bitlisija, POF XX-XXI, Sarajevo 1974., str. 159-205

 

– Salih Trako: Bitlisijev opis Balkan­skog poluostrva, POF XII-XIII/1962.-3., Sarajevo 1965., str. 209-219

 

– Salih Trako: Ibrahim Munib Akhisari ve Onun Mecmua-yi Fikhiyyesi, Tarih Enstitusu Dergisi, XII/1981.-2.

 

Edebiyyat Fakultesi Matbaasi, istanbul 1982., str. 735-754

 

– Salih Trako: Ibrahim Munib Akhisari i njegov Pravni zbornik, POF 28-29/1978.-1979., Sarajevo 1980., str. 215-245

 

– Salih Trako: Bitka na Kosovu 1289 u Istoriji Idrisa Bitlisija, POF 14 i 15/1964.-1965., Sarajevo 1969., str. 329-351

 

– Lamija Hadžiosmanović i Salih Trako: Hronologija valija. To je prijevod sa staroturskog iz rukopisa zbirke Bošnjačkog instituta Adil-bega Zulfikarpašića. S obzirom da su mnoge valije bili Bošnjaci, historijski je rukopis vezan za Bosnu. Također se spominju i mnoge bitke, između ostalih i boj pod Banjalukom, kada je bošnja­čka vojska (svi osim valije su bili Bošnjaci) pobijedila daleko brojniju i sofisticiraniju austrijsku vojsku. Tada su žene Bošnjakinje išle sa svojim muževima u borbu, sestre s braćom, kćerke s očevima.

 

Historijski institut, u štampi, 2003.. oko 10-12 strana.

 

Sveukupno je objavljeno članaka u iznosu od 1639 strana./magazinplus.eu

 

Akos.ba

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top