Ekonomija

Islamske finansije u svijetu: Veliki rast, ali mali udio

Sektor islamskih finansije je u velikom zamahu. Ovaj sektor pruža usluge u skladu sa šerijatom, što podrazumijeva da kamata (riba), elementi kockanaj (maysir) i velike nesigurnosti (gharara) ne smiju biti prisutni. Ovo znači da su pojedine tehnike u investiranju, poput “šortanja” (shorting: svojevrsno klađenje u trgovanju obveznicama) su zabranjene, a sve transakcije moraju da budu vezane za realnu ekonomsku vrijednost i svrhu.

Dva najvažnija dijela svijeta islamskih finansija su bankarske usluge i tržište sukuka – islamsko tržište vrijednosnih papira gdje se trguje u skladu sa šerijatom. Za razliku od konvencionalnih banaka, fondovi islamskih banaka dolaze od depozita (na koje ne isplaćuju kamatu) i investicija na bazi dijeljenja profita. 

Ključne države 

Najvažnije države su države Arapskog poluotoka, kojima pripada većina finansijskih sredstava. Međutim, islamski modeli se kreću uzlaznom putanjom i u Maleziji, Indoneziji, Turskoj i Pakistanu.

Neke od država van Arapskog poluotoka doživljavaju upravo najbrži razvoj i rast. Tako naprimjer, Indonezija ima rast od 43% u period od 2009. do 2013., a za njom slijedi Pakistan sa 29%, te Turska sa 26%. 

Koliko je velika ova industrija?

Prema izvještajima Ernst&Young, aktiva islamskih banaka je narasla za 17% između 2009. i 2013, dosezući vrijednost od $778 milijardi. Od toga, zemljama Zaljeva pripada $517 milijardi, zemljama Jugistočne Azije $160 milijardi i Južnoj Aziji $23 milijarde. Ostatak svijeta, sa posebnim naglaskom na Tursku, je ostvario $78 milijardi.

Međutim, iako je rast brz i velik procentualno, udio aktive islamskih finansijskih institucija je samo mali dio globalne scene – manje od 1%. Međutim, ohrabrujuća je činjenica da se ostvaruje ovakav rast. Veliki izazovi stoje pred islamskim finansijama – kako depolitizirati cijeli koncept i kako preći veliki jaz između banaka i klijenata ispunjen nepovjerenjem. S druge strane, ne postoji univerzalni okvir regulative koji bi se mogao aplicirati na globalnom nivou u institucijama islamskih finansije. Ukoliko se prevaziđu ove prepreke, koncept islamskog bankarstva mogao bi predstavljati ozbiljnu konkurenciju u narednim godinama.

divithana.ba

Povezani članci

Back to top button