Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz svijeta > Islam u Sloveniji: Dobro naplaćena roba

Islam u Sloveniji: Dobro naplaćena roba

Nakon svečanosti uslijedile su nove peripetije [Anadolija arhiva]

Islamska zajednica će i na donaciju dati 22% poreza Sloveniji, gdje muslimani 44 godine čekaju odobrenje za džamiju.

Piše: Mirnes Kovač

Nedavno sam razgovarao sa muftijom ljubljanskim dr. Nedžadom Grabusom. Ovih dana je boravio u Kataru i Kuvajtu, a sve u potrazi za novcima i benovolentnim donatorima, ali i investitorima koji bi iz zemalja bogatog Zaljeva došli investirati u slovenačku ekonomiju koju je posljednjih godina, primjetno je, uhvatila kriza nastala priključenjem klubu bogatih – tj. Evropskoj uniji.

Ovog 14. septembra konačno je položen i kamen temeljac. Gradnja džamije bi trebala početi na proljeće. Sve me je to obradovalo, ali me je jedan detalj iz razgovora pogodio.

Čekanje dugo 44 godine

Uz sve dosadašnje "poslovanje" oko izgradnje džamije: prvo čekaj dozvolu, pa traži lokaciju, pa nađi lokaciju, pa je kupi za skoro 5 miliona eura, sve dakle po najpreciznijim pravilima "slobodnog tržišta", pa potom traži i sakupljaj pare, organiziraj donatorske večere, pa traži donacije iz bogatih arapskih zemalja – sve to je proteklih godina smjerno radio muftija Grabus, i dakako, uz podršku nekih slovenačkih lidera poput bivšeg predsjednika dr. Danila Turka i aktualnog gradonačelnika Ljubljane gosp. Zorana Jankovića.

I kad se sve to prešlo, izgleda nekima nije dovoljna ta pokazana ozbiljnost Islamske zajednice.

Zahtjev je da Islamska zajednica još mora uraditi dolaznu cestu do IKC-a, a procjena te investicije je 1.6 miliona eura!

"Naša je obaveza izgraditi cestu i predati je Općini u vlasništvo i na upravljanje. Prije toga moramo uraditi promjenu građevinske dozvole, riješti imovinsko-pravne odnose itd. To je nepravedno, ali je to realnost," kaže mi muftija Grabus.

Zar je moguće da Slovenci tako postupaju? Helem, trakavica oko izgradnje džamije u Ljubljani – inače jedine EU zemlje koja nema džamiju, barem u pristojnom obliku – traje već više od četrdeset godina.

U toku 44 godine čekanja na izgradnju džamije u Ljubljani promijenjeno je više lokacija (tačnije 6) da bi konačno, 2006. godine, bila ponuđena lokacija za Bežigradom između Parmove i Kurilniške ulice. Gradska uprava je zatim, u julu 2008. godine, objavila prodaju 11.364 metara kvadratnih zemljišta za nešto više od 4,5 miliona eura, za koje je Islamska zajednica ušla u kreditni aranžman, te je nakon nekoliko godina uspješno otplatila.

Iako u Sloveniji, zemlji sa nešto više od 2 miliona stanovnika, živi znatan broj muslimana (procjene su da danas u Sloveniji živi oko 80.000 mulslimana, oko 4% ukupnog stanovništva) – sve donedavno ta priča o izgradnji džamije što politički, što organizacijski je bila kao neki nedokučivi san. Čak se prije desetak godina najavljivao i referendum o zabrani njene izgradnje, ali je Ustavni sud Slovenije odlučio da se o ovom ustavnom pravu muslimana ne smije odlučivati na referendumu.

Nova opterećenja

Većina muslimana u ovoj zemlji su Bošnjaci (90 procenata), dakle, porijeklom iz bivše zajedničke domovine koji su došli kao ekonomska imigracija. Danas je to jedna potpuno integrirana zajednica predanih i radinih građana koji plaćaju poreze ovoj državi i koji se više, budući da sada već dospijeva treća generacija, ne osjećaju imigrantima, već ravnopravnim građanima demokratske Republike Slovenije, članice Europske unije. A jesu li?

Opširnije na portalu AJB:

Islam u Sloveniji: Dobro naplaćena roba

balkans.aljazeera.net

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top