Vi ste ovdje
Home > Magazin > Zanimljivosti > Etničko čišćenje Rohinja u Mijanmaru: Terorističke metode budista

Etničko čišćenje Rohinja u Mijanmaru: Terorističke metode budista

Sukob između Rohinja i budista u Rakhineu datira iz 17. stoljeća [Getty Images]

Više od milion pripadnika muslimanske etničke grupe Rohinja nalazi se na udaru budista, koji čine većinu u Mijanmaru.

Piše: Usaid Siddiqui

Predsjednik Mijanmara Thein Sein je 11. februara poništio pravo glasa zajednici Rohinja, zbog povećanog pritiska krajnje desničarskih budističkih grupa. Stotine budista je prošle sedmice izašlo na ulice kako bi osudili zakon iz 2010. godine, koji je još na snazi i koji daje pravo glasa više od milion pripadnika etničke grupe Rohinje. Mijanmar ne smatra manjinske grupe građanima.

Nasilje prema muslimanskoj zajednici Rohinja u medijima je predstavljeno kao teroristički problem budizma. Međutim, prikazivanje Rohinja samo sa religijskog aspekta umanjuje političke i društvene nijanse potrebne za razumijevanje sukoba.

Rohinje su jedna od najprogonjenijih etničkih grupa na svijetu. Od kada im je oduzeto državljanstvo 1980-ih godina, Rohinje su često bili meta rasističkih propagandi i okrutnog nasilja. Brojne organizacije za ljudska prava godinama su dokumentirale progon Rohinja u sjevernoj državi Rakhine u Mijanmaru. Zajednica i dalje živi pod stalnim prijetnjama i s ograničenim pravima.

Nemar mijanmarske države i njena politika predstavlja daleko veći problem od kampanja ultranacionalističkih budističkih grupa.

Kampanju protiv Rohinja i muslimana u Mijanmaru provodi kontraverzni svećenik Ashin Wirathu. Nazvan “mijanmarskim Bin Ladenom”, vođa je ultranacionalističke grupe 969, koja se protivi razvoju islama u ovoj zemlji. Osuđen je 2003. godine zbog poticanja na mržnju i sektaške sukobe, a oslobođen 2010. godine.

Etničko čišćenje

Wirathu je upozoravao na neminovno muslimansko preuzimanje Mijanmara. Silovanje budistkinje na sjeveru  državeRakhine 2012. godine dovelo je do nasilnih napada, u kojima je stradalo desetine civila i raseljeno više od 125.000 Rohinja i drugih muslimana. Human Rights Watch je opisao humanitarnu krizu kao “etničko čišćenje”.

Vlada Burme i lokalne vlasti već odavno učestvuju u nasilju nad Rohinjama i drugim manjinskim grupama. “Mijanmarski dužnosnici, lideri zajednica i budistički svećenici organizirali su i poticali etničku grupu Arakanese, potpomognutu državnim snagama, da provode napade na muslimanske četvrti i sela u oktobru 2012. godine kako bi terorizirali i prisilno raselili Rohinje”, napisao je HRW u detaljnom izvještaju 2013. godine. “Među stradalim je bilo 28 djece, od kojih je 13 imalo ispod pet godina.”

Wirathu je opravdavao nasilje rekavši da su Rohinje planirale uspostaviti islamsku državu u Rakhineu. On je pozvao nemuslimane da bojkotiraju muslimanske prodavnice i da izbjegavaju poslovanje s muslimanima. “Vaš potrošeni novac u njihovim prodavnicama pomaže neprijatelju”, rekao je Wirathu 2013. godine u videosnimku objavljenom na YouTubeu. “Poslujte samo s prodavnicama koje imaju znak 969.”

Sukob između Rohinja i budista u Rakhineu datira iz 17. stoljeća. Neprijateljstvo između muslimana i budista u zapadnom Mijanmaru vodi porijeklo iz stalnih invazija Britanaca i muslimana. “Identitet Rakhine … djelomično je izgrađen na osjećaju da su ih muslimani okupirali sa zapada, a Burmani [budisti, ali etnički drugačiji] sa istoka”, kaže Matthew J. Walton, istraživač sa Oxford Univerziteta.

Bez državljanstva i prava

Walton nije jedini koji ističe političku prirodu sukoba. “Više je riječ je o politici”, rekao je o sukobu 2013. godine bivši ambasador Ujedinjenih naroda Nyunt Maung Shein. “To nije kriza vjere… To je politička igra, koja nije uzrokovana diskriminacijom i religijom.”

 

Opširnije na portalu Al Jazeere:

Terorističke metode budista

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top