Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Dr. Mevludin Hasanović: Država i društvo zapostavili su ratne veterane

Dr. Mevludin Hasanović: Država i društvo zapostavili su ratne veterane

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, deset procenata stanovništva Bosne i Hercegovine, ili 400.000 ljudi, ima dijagnosticiran posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Neminovno je da je PTSP doprinio da opće društveno stanje bude onakvo kakvim ga danas vidimo. Sa dr. Mevuldinom Hasanovićem razgovarali smo o ovoj zanemarenoj bolesti u našem društvu

Razgovarao: Nijaz Hlivnjak

Svaka bolest je opasna, ali najopasnija je ona koju konstantno zanemaruje i oboljela osoba i društvo u kojem je ta bolest prisutna. Takav je slučaj s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) uzrokovanim proteklim ratom. Ljudi iz našeg okruženja oboljeli od ovog poremećaja najčešće se identificiraju s osobom koju je Kafka opisao riječima: “Nikad nisam bio sretan, a najsretniji sam bio onda kad su drugi vidjeli koliko sam nesretan.”

Doktore Hasanoviću, možete li nam reći u kojoj mjeri je traumatski sindrom izazvan ratnim neprilikama prisutan kod bh. građana? Koje su to generacije njime najviše zahvaćene i koliko on uopće utječe na generalnu sliku i stanje našeg društva?

Rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995) proizveo je novu generaciju ratnih veterana s rizikom hroničnih problema u mentalnom zdravlju, zbog izloženosti stresu i traumatskim iskustvima katastrofičnog karaktera. Pošto ovaj rat nije imao podjele na front i pozadinu, cijelo stanovništvo bilo je izloženo mnogim ratnim nedaćama na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Muškarci i žene, aktivni učesnici u borbama, istovremeno su brinuli i o svojim porodicama kod kuća koje su bile često pod artiljerijskom vatrom. Mnogi su doživjeli progone iz svojih domova, bili zarobljeni, grubo i nehumano transportirani na različita logorska odredišta.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je veoma prisutan. To je hronični medicinsko-psihijatrijski poremećaj koji je prisutniji nego što se ranije vjerovalo i često je hronično neprolazan. Stopa pojavnosti ovog poremećaja varira i ovisi o nizu faktora; može biti veoma rijetka, od jedan do dva posto, ili više od 50 posto kod onih koji su pretrpjeli katastrofične traume. Ovaj poremećaj uzrokovan ratom nanosi bol kako ratnim veteranima i ostalim aktivnim sudionicima u različitim ratnim aktivnostima tako i civilima. One veterane koji se pravovremeno jave na adekvatno liječenje kod eksperata za duševno zdravlje može se efikasno liječiti od PTSP-a.

Istraživanja su otkrila značajnu stopu tjelesnih simptoma vezanih za kardiovaskularni i gastrointestinalni sistem kao i za bol u leđima čiji su prvi znaci bili direktno povezani s prvim znacima traumatskih iskustava i prvim znacima PTSP-simptoma. Ovi rezultati potvrđuju ranija istraživanja koja su otkrila da borci s traumatskim iskustvima koja teško podnose i koji dugo pate od PTSP-a, a također imaju i najveći broj tjelesnih simptoma, zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance od kojih prednjače alkohol i duhan. Provedena su istraživanja koja su usredotočena na porodice veterana koji pate od PTSP-a. Istraživanja su pokazala visoku stopu sekundarne traumatizacije. Dok su veterani direktno traumatizirani ratom, njihove žene i drugi članovi porodice postaju indirektnim žrtvama traume iako nisu neposredno sudjelovali u borbama. Na sva tri područja – psihičkom, tjelesnom i bračnom (porodičnom i socijalnom) – istraživanja su pokazala da više pate žene čiji su muževi pretrpjeli najtežu traumu. Osim toga, manifestacije njihove boli paralelne su onima njihovih muževa, ali malo slabijeg intenziteta.
Istraživanja pokazuju da su djeca iz porodica ratnih veterana koji pate od PTSP-a značajno lošijih pokazatelja duševnog i tjelesnog zdravlja. Djeca čiji roditelji pate od PTSP-simptoma pokazuju statistički značajan porast problema u ponašanju kakvi su povlačenje, pritužbe na tjelesne tegobe, misaoni problemi, delinkventno i agresivno ponašanje, anksioznost/depresija, deficit pažnje i problemi u društvenim odnosima. To je poznat fenomen transgeneracijskog prijenosa traume.

Opširnije na NV:
 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top