Vijesti iz zemlje

Derventa: Hoće li općina dozvoliti gradnju kanalizacije kroz mezarje?

Bošnjaci Dervente su znatno malobrojniji u odnosu na period prije agresije, kada ih je bilo oko 7000 na području općine, a živjeli su većinom u gradu. Sada, oko 1000 boravi u Derventi tokom cijele godine. “Ne znam kako žive. Uglavnom se bave poljoprivredom”, kratko je, uz težak uzdah, prokomentirao Kemal Kulenović, s kojim smo razgovarali prilikom naše posjete ovom gradu. U Derventi nema većih privrednih subjekata u rukama Bošnjaka, osim nekoliko zanatskih i ugostiteljskih radnji. Ono što ima radno sposobnog stanovništva ili mladih zaposleno je u privatnom sektoru domaćih firmi u konfekciji, obućarskoj, metaloprerađivačkoj industriji, a najveći broj njih bavi se poljoprivredom. U javnom sektoru radi oko deset Bošnjaka.

Šuti i trpi

Pored teške ekonomske situacije, građani Dervente još uvijek se ne osjećaju slobodno u svom gradu. Brojni primjeri pokazuju da su Bošnjaci Dervente prepušteni sami sebi i da bez političke i ekonomske snage mogu se uzdati samo u Boga i svoje ruke.

Prvi primjer za to jeste izgradnja crkve u centru Dervente. Kemal se sjeća da je uvijek na tom mjestu bilo manje mezarje, ali niko od Bošnjaka nije bio spreman reagirati. Inače, mnogi Bošnjaci Dervente nisu spremni pričati o realnoj situaciji u gradu. Ostaje pitanje da li je posrijedi strah ili indolentnost?

Crkva se još uvijek gradi, a jedino što će, možda, ostati u sjećanju na ovo mezarje jesu čaršijske priče da je zemlja ukleta, jer crkva i nakon milionskih investicija i brojnih građevinskih intervencija još nije završena, već konstantno propada u zemlju.

Pare nisu problem, para nema

I dok se crkva gradi sredstvima Općine u iznosu od nekoliko stotina hiljada maraka, za potrebe muslimana ovoga grada teško je odvojiti sredstava. Bar tako je objašnjeno glavnom imamu MIZ Derventa Berzad-ef. Pašanoviću.

19-11-2014-06-der-mez-2“Tek su posljednje tri godine počeli uplaćivati sredstva. Prođe cijela godina, a uplate ne bude. Zadnji put, nakon našeg konstantnog insistiranja, uplatili su 10.000KM. Niko na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi neće vas uvrijediti, ali odnos prema našim potrebama je katastrofalan. Inače, sve dosadašnje donacije bile su samo za obnovu džamija”, kazao je Pašanović, koji ističe da su sve džamije u Derventi u toku agresije potpuno srušene.

Čudno kako Općina koja iz godine u godinu uspješno posluje i čiji načelnik je proglašen menadžerom godine nema dovoljno sredstava za potrebe Islamske zajednice. Zvanično geslo načelnika Dervente je: Nikada nije dobro, da ne bi moglo da bude bolje! Naravno, ali, izgleda, samo njemu.

Drugi primjer nepoštivanja povratničke populacije, u ovom sličaju konkretno muslimanske, jesu konstante pravne malverzacije vakufskom imovinom. “U zamjenu za dio u centru grada, koji je potreban Općini za izgradnju parkinga, nudi nam se zemlja van grada, stari rezervoar. Zemlja koju nam nude je zapravo nacionalizovana vakufska zemlja. Drugim riječima, trebali bismo pokloniti ovu zemlju da bismo dobili zauzvrat isto našu, oduzetu”, kazao je Pašanović.

Slijedeći primjer jeste gubljenje historijata vakufskog zemljišta u naselju Omeragići. Ispred MIZ Derventa Ekrem Vugdalić tražio je od Općine Derventa historijat katastarskog upisa za vakufsko zemljište u blizini džamije u naselju Omeragići, na kojem je Općina izgradila igralište bez znanja Medžlisa. Prema njegovim riječima u Općini su objasnili da zemlja ne pripada Medžlisu, ali i da historijat katastra nije dostupan za ovu parcelu. Tražili smo pojašnjenje u Općini, ali nismo dobili odgovor. Bošnjaci Omeragića poznaju ovo zemljište samo kao vakufsko. Štaviše, u službenom zemljišnoknjiškom izvatku (zk izvadak) zemljište se naziva “Kod džamije”, a Medžlis je ovo zemljište redovno izdavao u najam za svoje potrebe sve do izgradnje ovog igrališta.

Posljednji primjer nepoštivanja Bošnjaka u Derventi jeste pokušaj izgradnje kanala kroz mezarje u mjestu poznatom kao Pijetlović sokak. Bošnjaci nisu ni znali da se planira izgradnja ovog kanala dok jedan od komšija srpske nacionalnosti nije upozorio Medžlis za namjere Općine. Iako je put kanala označen kroz mezarje, prema izjavama glavnog inžinjera ispred Općine, koji ujedno tvrdi da je riječ samo o prikupljanju otpadnih voda, a ne o kanalizaciji, riječ je samo o mogućem rješenju te se gradnja još ne planira. Ipak, Medžlis je opravdano intervenirao, jer mreža kanalizacije je zaustavljena pred samim mezarjem. Zabrinjavajuće je to što pojedini Bošnjaci bliski općinskim vlastima uvjeravaju muslimane Dervente da bi ovo bilo korisno rješenje i za njih. Korisno da se kroz ćefine umrlih provlači otpad?

Bošnjačko politikantstvo

Inače, od bošnjačkih političara inicijativa se ne može očekivati. Bošnjačka politika u Derventi skoro da i ne postoji. U pojedinim strankama, koje se promoviraju kao multinacionalne, oni koji predstavljaju Bošnjake ne izjašnjavaju se kao Bošnjaci, dok od predstavnika u drugim strankama poznatiji su, u političkom smislu, pekari u Derventi.

(Cijeli tekst u Preporod, 15. novembar 2014)

E. Subašić

rijaset.ba

Povezani članci

Back to top button