Dekodiranje Kur’ana Može li jedna ideja promijeniti svijet i šta kaže Kur’an o tome? Može li jedna ideja spasiti čovjeka? Koliko vremena treba – računajući na djelovanje kur’anske sedmerostruke progresije – da ideje iz ovog rada dopru do 6 milijar…di ljudi? Kako funkcioniše pomenuta sedmerostruka progresija kada su u pitanju biljke, novac i ideje?
Piše: Edin Tule
مَّثَلُ الَّذِينَ يُنفِقُونَ أَمْوَالَهُمْ فِي سَبِيلِ اللّهِ كَمَثَلِ حَبَّةٍ أَنبَتَتْ سَبْعَ سَنَابِلَ فِي كُلِّ سُنبُلَةٍ مِّئَةُ حَبَّةٍ وَاللّهُ يُضَاعِفُ لِمَن يَشَاء وَاللّهُ وَاسِعٌ عَلِيمٌ
Primjer onih koji troše imetke svoje na putu Allahovom je kao primjer zrna (iz kog) izraste sedam klasova, u svakom klasu stotinu zrna. A Allah umnožava kome hoće i Allah je Sveobuhvatni, Znalac. (El-Bekare:261 – Mlivin prijevod)
Moje promišljanje o ovom ajetu je počelo nakon telefonskog razgovora s dobrim prijateljem (Nedžad J.) koje me pitao da li je neko od uleme izračunao koliko je to zrna pšenice ako iz sedam klasova izraste stotinu zrna, npr. nakon 5 godina? Provjerio sam radove desetak klasičnih komentatora Kur’ana na ovo pitanje i vidio da su na ovaj ajet gledali samo kroz prizmu mnogostrukosti Stvoriteljevog nagrađivanja. Niko od njih se nije bavio preciznom brojkom niti širim implikacijama ajeta. Studenti matematike su upoznati matematičim proračunom progresije makovih zrna. Ako jedna stabljika maka ima 3. 000 zrna i iz svakog zrna proklija po jedna stabljika sa još 3. 000 zrna, ukoliko se razmnožavanje maka nastavi tom progresijom, za 4-5 godina cijelo kopno naše planete bit će prekriveno makom. Neko će reći zbrkanih li opijumskih snova.
Također, ako jedna stabljika maslačka nosi 100 zrna i ukoliko pretpostavimo da će sva ta zrna proklijati i izrasti u nove stabljike od kojih će svaka roditi još po 100 zrna, za 9 godina tom progresijom cijela planeta će biti prekrivena maslačkom. Naučnici su izračunali da bi svaki kvadratni metar planete bio bogat za 70 stabljika maslačaka u pomenutom vremenskom intervalu.
Stvaranje finansijskog kapitala
Govoreći o brojevima zanimljivo je spomenuti vrstu nagrade koju je tražio od kralja poznati izumitelj popularne igre – šaha. Kralj, oduševljen osmišljenom igrom, velikodušno nudi izumitelju da traži nagradu kakvu želi. Ovaj mu skromno veli kako želi na svih 64 šahovskih polja zrna pšenice na način da počevši od prvog polja na svakom narednom polju dobije duplu vrijednost prethodnog polja. Odnosno na prvom polju odbije 1 zrno, na drugom 2, na trećem 4, na četvrtom 8, na petom 16, na šestom 32, itd. Kralj se nasmijao skromnošću potraživanja, ne sluteći veličinu cifre koja se dobija ovom progresijom na kraju. Cifra koja se dobije na 64. polju, slijedeći pomenuti progresiju iznosi: 18.446.744.073.709.551.615 zrna pšenice. Kada se ovaj kvadrilionski broj pomnoži sa težinom jednog zrna pšenice dobije se 460 milijardi tona pšenice, a što je više od hiljadugodišnje sjetve pšenice u cijelom svijetu. Sva dimenzija (ovih) brojevi se može doživjeti samo ako ih plastično predstavimo. To bi bilo, kažu stručnjaci, kao da imamo hambar širok 10 metara, 4 metra visok, a koji se prostire od planete Zemlje do Sunca (udaljenost od Zemlje do Sunca je oko 300 000 000 km) i nazad. Broj pšeničnih zrna spomenutih u kur’anskoj sedmerostrukoj progresiji je još impresivniji.
Obratite pažnju! Izračunaćemo samo broj zrna pšenice iz jednog klasa i doćićemo do fantastičnog broja. Ako iz jednog zrna nikne 7 klasova i u svakom klasu 100 zrna, to je 700 zrna. Ukoliko se iz svakog zrna jednog klasa razvije još sedam klasova i u svakom od tih klasova još 100 zrna dobijamo slijedeće brojke za svega 4 godine, ukoliko je riječ o jednoj sjetvi u godini: nakon godinu dana iz jednog zrna bi dobili 7 x 100 = 700 zrna nakon dvije godine: 700 x 700 = 490.000 nakon tri godine: 490.000 x 700 = 343.000.000 nakon četiri godine: 343.000.000 x 700 = 240.100.000.000 S obzirom da je površina planete Zemlje 148.280.000.000 m², broj zrna pšenice koji smo dobili nakon četiri godine iz samo jednog pšeničnog klasa, sedmerostrukom progresijom, dovoljan je da se gusto zasije svaki kvadratni metar planete! Naravno, konačni broj pretpostavljamo u idealnim uslovima tj. uslovima potpunog odsustva štetočina: poljskih miševa, kiselih kiša, mrazova, suše i aljkavog ljudskog faktora.
Premudri Gospodar svjetova analogiju sa veličanstvenom sedmerostrukom progresijom nudi u kontekstu novca. Za razliku od pšenice (biljaka) koja je anatomski osposobljena da se razvija i umnožava – novac to nije. Onaj ko previđa ovu činjenicu pogrešno razumijeva ovaj ajet i teško da će se njime okoristiti. Na koji način onda funkcioniše poruka u ovom ajetu? Pogledajmo prije toga kako funkcionišu poruke u slijedećem hadisu koji je također usko vezan za umnožavanje egzistencijalnog kapitala: Omer ibn El-Hattab, r.a., prenosi od Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: „Kada bi se vi iskreno oslonili na Allaha, On bi vam davao opskrbu kao što je daje pticama koje ujutro odlete gladne a naveče se vrate site.” (Tirmizi )
Ključna riječ u ovom hadisu je “…ujutro odlete!” – jer upućuje na pravovremenu potragu za važnim prilikama. A odakle odlete? Iz gnijezda koje su mukotrpnim i strpljivim radom same svile! Pogledajmo nakratko šta je sve potrebno jednom vrapcu da svije prosječno ptičije gnijezdo.
Jedan njemački naučnik je izračunao da se jedno gnijezdo vrapca sastoji od 630 dugih konjskih dlaka, 1715 kratkih dlaka, 195 parčadi zemlje, 3 veća lista, 20 listova različite veličine, 45 svilenkastih tvari i 35 grama ovčije vune. Da bi gnijezdo bio kompaktno i useljivo svi navedeni materijali moraju biti uvezani ptičijom pljuvačkom i slinom koju ona proizvodi u svom organizmu, a kojom uvezuje grumen zemlje sa dlakama, svilnekastim tvarima, listovima itd. Polijetanje iz gnijezda joj omogućuje, pored ostalog, i ispravna ishrana, jaka volja i jasnost cilja. Prije nego što se vrati u svoje gnijezdo analizira svaki kvadratni centimetar površinu zemlje preko koje prelijeće i munjevito iskorištava prepoznate prilike. Razne ptice koriste vrlo sofisticirane tehnike lova koje podrazumijevaju obrušavanje, pravljenje zamki, računanje na zaslijepljenost plijena djelovanjem Sunca pa napadaju sa Suncem iza svojih leđa kao saveznikom, itd. Ukoliko naiđu na tvrd orah ne služe se pasivnom dovom nego se posluže automobilskom snagom ciljano bacajući orahe i lješnjake na frekventne autoceste, dok do većih komada mesa, kao što je kornjača zavučena pod svojim oklopom, dopiru bacanjem kornjača sa većih visina na surov kamenjar, mudro se služeći zakonima fizike i snagom tvrdog kamena. Poslije toga zanoće site, i naravno da se tokom tog cijelog procesa oslanjaju na svog Gospodara. Vratimo se sada ajetu sa početa i načinu funkcionisanja sedmerostruke progresije.
Ukoliko udjelimo jedan euro (ili jedan volonterski ili dobrovoljni projekat, uslugu koju nećemo naplatiti) iskreno u ime Allaha odnosno većeg cilja u kojem nema apsolutno nikakvih ličnih interesa, Allah, dž.š., nas nagrađuje za to dobročinstvo na način da nam zauzvrat nudi 7 povoljnih finansijskih koncepata, a u svakom od tih koncepata po 100 biznis ideja ili projekata. Od nas se naravno očekuje da te koncepte i poslovne ideje prepoznamo, zabilježimo, razradimo, posavjetujemo se sa stručnjacima, doobrazujemo se, izmjerimo preciznim parametrima ideju sa najvećom šansom primjenjivost s obzirom na ponudu i potražnju konkretnog mjesta i vremena, itd., pa da krenemo u njenu realizaciju. Stečeni kapital iz realizirane ideje zahtijeva oplemenjavanje i daljnju cirkulaciju kroz nove projekte, inače progresija staje. Iako za jednu iskreno udjeljenu novčanicu odnosno razvijen projekat u ime Allaha, udjelitelj dobija kao nagradu neslućeno mnogo konkretnih prilika za finansijski razvoj, jako je malo onih koji pravovremeno prepoznaju te prilike i djeluju dovoljno pametno i brzo. Način na koji nam Mudri Stvoritelj nudi pomenute koncepte i ideje, ogleda se u širokoj lepezi svakodnevnih znakova u nama i oko nas, poruka, natuknica, slika, misli, itd. Velika većina pomenutih znakova i šansi je na prvi pogled sasvim obična i ljudi ih – čekajući zlatne i boldirane prilike sa glomaznim uskličnicima vidljivim sa velikih distanci – propuštaju ponašajući se spram njih potpuno rasipnički, a rasipnici su najskloniji svakom siromaštvu jer rasipnici su braća šejtanova, a šejtan je Gospodaru svom nezahvalan (El-Isra: 27).
Naučnik Ibn Haitham (r.965 – u.1040) – najpoznatiji po vlastitom doprinosu optici i izumu mračne komore (camera obscura) – ostavio je iza sebe preko 200 naučnih radova. Tokom robijanja u jednom od egipatskih zatvora zbog vlastite doslijednosti i nekonformizma, koristi to vrijeme proučavajući snop svjetlosti koji mu je kroz malu rupu u vlažnom zidu padao pred noge. U tom zatvoru piše svoju poznatu knjigu „Book of Optics“.
Jedan od najvećih arhitekata današnjice Danac Jørn Oberg Utzon (r.1918 – u.2008), tvrdi da je ideju za oblik globalno poznatog zdanja Opere u Sydneyu prepoznao u kori narandže koju je jednom gulio, pa je samo njen oblik sa stola prenio na papir. Sličnom metodom opažanja i oponašanja životnih oblika u prirodi nastao je cijeli niz tehnoloških dostignuća od kamere, broda, aviona, helikoptera do cijelih infrastrukurnih rješenja koja su nastala npr. studiranjem krvotoka i prenosa informacija kroz ljudski nervni sistem. Šta su to štetočine kada je u pitanju realizacija poslovnih ideja? Nerealna procjena okolnosti, pogrešna procjena poslovnog partnera, nedostatak odlučnosti i hrabrosti ili jednom riječju – aljkavost.
Stvaranje intelektualnog kapitala
Ukoliko primjenimo analogiju sa znanjem na ajet s početka, lahko ćemo primjetiti da i osoba koja udijeli jednu iskrenu ideju isključivo u ime većeg cilja, dobija zauzvrat 7 intelektualnih koncepata u svakom konceptu po 100 intelektualnih natuknica, a Allah umnožava kome hoće. Naravno, ni ideje nisu anatomski osposobljene da se same od sebe umnožavaju i rastu nego zahtijevaju aktivan um koji će im se posvetiti i njegovati ih. Ideje – kao ni djecu – nikad ne dobijamo potpuno razvijene i zato nad njima bdijemo, hranimo ih, čistimo, provjetravamo, komuniciramo s njima i tek kasnije ih šaljemo dalje u živote drugih osoba. Zamislite osobu koja je tokom života prenijela nekom samo nekoliko ideja/informacija u ime većeg cilja, ne očekujući nikakvu ličnu korist. Takva osoba biva nagrađena u kratkom vremenskom roku sa npr. 49.000.000 svakodnevnih intelektualnih koncepata i natuknica od kojih svaka od njih ima potencijal da preraste u knjigu! Ipak, velika većina ljudi proživi svoje nezanimljive živote ne napisavši jedan jedini paragraf ! Šta su to štetočine kada je u pitanju razvoj idejnog kapaciteta? I da li je pročišćen i oplemenjen ljudski motiv najteži zadatak naših duša? Štetočine u ovom slučaju su prije svega nepročišćena namjera, dominantni lični interesi, nepostojanje veće ambicije, ostrašćenost uma, duhovna tromost, i generalno grijesi, itd. A možda je jedna od najvećih štetočina u ovom slučaju neustrajnost do kraja puta. Većina ljudi marljivo gradi sebe iznutra, brusi svoju nutrinu, obuzdava niske nagone, zavjetuje se Gospodaru da će svu svoju energiju koristiti za nešto veće od njega/nje samog/same, i onda kada je nagrada nepreglednog razvojnog karaktera na dohvat ruke, posustanu i dozvole sebi luksuz sitnih grijeha. Na sličan način na koji zarobljenici brda – Je’džudž i Medžudž – grade tunel za izlazak iz tog mraka, i u momentu kada ih dijeli tanki sloj stijena od sunčevih zraka – odustaju da bi sutri dan počeli ponovo ispočetka. Većina ljudi velikim grijesima pristupa opušteno jer ih ionako zaobilazi u velikom luku. Međutim, mali grijesi su ti kojima treba prići krajnje oprezno jer ih podcjenjujemo, a oni za čas preplave naša srca na način na koji mali planktoni zasiti zasite velikog kita. Pretpostavimo da pomenute idejne štetočine unište preko 2/3 idejnog kapaciteta, opet nam ostaje preko 10. 000.000 ideja/intelektualnih natuknica – sa perspektivom sedmerostruke progresije – koje uz malo aktivnog rada možemo razviti u trajno dobro i zadužiti svijet.
Osoba aktivnog uma će, na primjer rečenicu koju je čula u nekom filmu, a koja glasi: Dom je tamo gdje živite ispunjen život – obavezno zabilježiti u pripremljenu svesku, razmišljati o njoj, preispitati svoj stav u pogledu razumijevanja fenomena doma i povećanjem kvalitet života učiniti da se svugdje osjeća kao kod kuće, u potpunosti ovladavajući silama nostalgije. Osoba koja, listajući kanale, čuje na televiziji rečenicu fudbalskog selektora koji kaže npr.: Ja određujem distancu između mene i mojih igrača puštajući ih blizu onoliko koliko želim… – ponovo ima ponuđenu ideju koju može apsorbovati i kvalitetno inkubirati. Ukoliko prepozna i zabilježi tu misao – ponovo u spremnoj bilježnici – koju sasvim izvjesno nije čuo slučajno, može je nadograditi i razviti u funkcionalan životni koncept glede praktičnog liderstva u bilo kojem vidu timskoga rada. Ukoliko u mimohodu silazeći niz stepenice kratko načujemo razgovor između dvije osobe gdje jedna osoba kaže drugoj: …između ljudi padne krv pa opet oproste jedni drugima… – Allah je htio da mi čujemo tu poruku, a na nama je da li ćemo je povezati sa nekim našim narušenim rodbinskim odnosom, oprostiti određenu ljudsku nesavršenost te razviti realan modus međuljudske saradnje. Ovakvim odnosom prema najobičnijim razgovorima u tramvaju, grafitima na zidu, glasnim razmišljanjima djece, detaljima reklama, zaključcima na radiju, bezazlenim pitanjima prijatelja… cijele snopove svakodnevnih događaja apsorbujemo i inkubiramo, obrađujući ih u vjetrenjačama vlastitog uma.
Znate li metodu derivacije obavještajnih podataka iz najobične štampe?
Slična je metodi deriviranja savremenih spoznaja iz informacija starih 14 vjekova. Prenošenjem zaključaka na druge, do kojih dođemo iz svakodnevno apsorbovanog materijala, osiguravamo djelovanje kur’anske sedmerostruke progresije, a koja staje onog trenutka kada pomenutim udjeljivanjem poželimo nešto usko lično. Svaka kvalitetna ideja je Božiji dar, a Božije darove ne treba prodavati. Ako to uradimo znači da ih nismo dostojni. U tome je tajna intelektualne plodnosti učenjaka kroz (islamsku) historiju koji su ostavljali iza sebe po 300 vrhunskih djela. Za razliku od većine današnjih neplodnih akademskog evnuha gmižu katedrama, editujući i komentirajući komentare.
Zaključak
Poslovica kaže: „Čovjek će teško biti dobar ekonomista ako je samo ekonomista i ništa više!“ Analogno tome, čovjek će teško biti i dobar komentator Kur’ana ako je samo to i ništa drugo. Strukturirano i dobro umreženo široko obrazovanje je mapa za dekodiranje kur’anskih nepoznanica. Poput kruženja hrane u organizmu, gdje poslije varenja hrana ide u krvotok koji raznosi hranu po cijelom tijelu, sličan proces je i sa unošenjem informacija u nacionalni prostor jednog naroda. Intelektualna hrana jednom unešena biva probavljena umovima timova novinara, komentatora, prevodilaca, (ne)ovisnih intelektualaca, vjersko-političkih autoriteta i poslije toga odlazi u krvotok (medije) te cirkulira cijelim društvom. Osobe sa minimumom intelektualne higijene će iznaći načine da dođu do potrebnih informacija iz prve ruke. Bilo kroz naučene strane jezike, veliku fizičku mobilnost i/ili osiguranje direktne inspiracije kroz bogobojaznost – jer Stvoritelj kaže: I bojte se Allaha – Allah vas uči… (El-Bekare: 282).
*Rad objavljen u čaospisu “Journal”, br. 106/107, januar, 2009. Zagreb.
Akos.ba
