Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Dan grada Sarajeva: 6. april dan kada je Sarajevo oslobađano i bombardovano

Dan grada Sarajeva: 6. april dan kada je Sarajevo oslobađano i bombardovano

Mnoštvo i lijepih i ružnih događaja veže se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, za 6. april.

Tako se na taj dan ove godine slavi 70. godišnjica od oslobođenja Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, a veoma znakovito je da je četiri godine prije toga u sklopu njemačkog napada na tadašnju Kraljevinu Jugoslaviju upravo na taj dan 1941. godine Sarajevo zasuto bombama. 

Nešto slično desilo se i u novijoj istoriji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. 

Akciju oslobađanja Sarajeva tadašnja Jugoslovenska armija započela je 28. marta 1945. godine. U akcijama su učestvovali drugi, treći i peti korpus Jugoslovenske armije, 11. i 13. krajinska brigada, 18. srednjobosanska brigada, artiljerijska i tenkovska jedinica.

Nakon žestokih borbi 6. aprila 1945. godine slomljen je otpor Nijemaca i pripadnika takozvane Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i Sarajevo je oslobođeno. Do kraja ove akcije, 10. aprila oslobođeni su i Visoko, Kakanj te Busovača.

U antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. godine, 10.961 građana Sarajeva dalo je svoje živote. Stradalo je 412 Bošnjaka-muslimana, 106 Hrvata, 7.092 Jevreja, 1.427 Srba, te 16 Crnogoraca, jedan Makedonac, pet Slovenaca i 12 ostalih.

Četiri godine prije oslobođenja Sarajevo je također, bilo poprište značajne bitke u Drugom svjetskom ratu. 

Od prvog dana rata, 6. aprila 1941. godine, kralj, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske, vlada i njene razne institucije, te dio diplomatskog kora, povlačili su se i u općoj pometnji i panici bježali iz Beograda prema Sarajevu.

Tako se tih aprilskih dana u gradu i njegovoj okolini stekao, u bjekstvu i iščekivanju evakuacije, šarolik svijet vezan uz politički i diplomatski establišment Kraljevine Jugoslavije.

Iz Sarajeva su se kralj i vlada povukli prema Nikšiću, odakle su već 16. aprila 1941. odletjeli u Atinu i dalje na Bliski istok pod britansku zaštitu. Dva dana kasnije Jugoslovenska kraljevska vojska je kapitulirala. Sarajevo se našlo u sastavu NDH, a faktički pod njemačkom okupacijom.

Nakon oslobođenja u Drugom svjetskom ratu, 47 godina kasnije, Sarajevo je započelo još jednu bitku. Od početka agresije i opsade, pa do 31. jula 1995. u Sarajevu je ubijeno, umrlo od gladi, hladnoće i nestalo 11.541 civila, od kojih 1.598 djece. Materijalna šteta koju je grad pretrpio tokom agresije i opsade, prije svega kroz razaranja stambenog fonda i uništenje kulturnog blaga i privrednih objekata i saobraćajnica, je neprocjenjiva.     

Agresija na Bosnu i Hercegovinu uslijedila je mjesec dana nakon referenduma. 

Prvog aprila 1992. godine, kada su srpske paravojne postrojbe po naređenju šefa srbijanske tajne službe Jovice Stanišića prešle granicu, napale grad Bijeljinu i izvršile prvi pokolj Bošnjaka.

Prvi oružani sukobi na teritoriju BiH dogodili su u jesen 1991. Od 2. do 5. oktobra napadnuto je i uništeno većinski hrvatsko mjesto Ravno, nakon sukoba lokalnih Hrvata i postrojbi JNA, do kojega je došlo na periferiji rata u Hrvatskoj.

Upravo na Dan Grada Sarajeva prije 23 godine, 6. aprila 1992. godine kada je tadašnja Evropska zajednica priznala Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu, nakon sprovedenog referenduma na kojem su se građani velikom većinom izjasnili da žele samostalnu Bosnu i Hercegovinu od ostatka bivše Jugoslavije, desio se novi napad na Sarajevo.   

Nakon genocida u Srebrenici i drugog masakra na Markalama, Sjevernoatlanski savez (NATO) je intervenirao u oviru operacije “Namjerna sila”, granatirajući važne položaje Vojske Republike Srpske, što se uz oslobađanje zapadne Bosne, pokazalo kao ključno u okončanju rata.

Rat je priveden kraju potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, u Parizu 14. decembra 1995. Mirovni pregovori održani u gradu Daytonu, u američkoj saveznoj državi Ohio, završeni su 21. novembra 1995. Uspjeli pregovori, poznati su pod nazivom Daytonski sporazum, čiji je sastavni dio Ustav Bosne i Hercegovine, koji određuje današnju Bosnu i Hercegovinu.

Nešto ranije, Sporazumom potpisanim u Washingtonu, 18. marta 1994., uspostavljena je Federacija Bosne i Hercegovine, kojom je obnovljeno savezništvo Bošnjaka i Hrvata. U zajedničkim operacijama, u kojim je glavnu ulogu imala Hrvatska vojska, oslobođen je velik dio zapadne Bosne.

Rat je bio obilježen žestokim napadima, prekomjernim i neselektivnim granatiranjem, etničkim čišćenjima, koncentracijskim logorima, masovnim pokoljima i silovanjima. Događaji poput opsade Sarajeva i genocida u Srebrenici, postali su simboli rata. 

Početkom 2008., Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je 45 Srba, 12 Hrvata i 4 Bošnjaka zbog ratnih zločina, počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Prema najnovijim izvještajima, u ratu je stradalo oko 100.000 – 110.000 osoba, a raseljeno je oko 2,2 milijuna, što ga čini najkrvavijim sukobom u Europi nakon završetka Drugog svjetskog rata.

 

Akos.ba/AA

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top