Da li slušate knjige? Upoznajte se sa fenomenom audio-knjiga
Međutim, da li je isto čitati, na primer, Džojsovog Uliksa i slušati ga putem bežičnih slušalica?
Čitav fenomen audio-knjiga zapravo do sada nije valjano ispitan, a naučnici se ne slažu oko toga da li je slušanje knjige isti proces kao i čitanje.
Čitanje protiv slušanja
Pored mišljenja da oni koji čitaju mogu podjednako pažljivo i pomno da knjige slušaju, tu je i ono koje tvrdi da se audio-knjige čitaju na drugačiji način od običnih.
Naime, prilikom slušanja knjige obično se nalazimo u malo drugačijim okolnostima od uobičajenih – u prijevozu, u gradskoj gužvi, i slično. Tada imamo mogućnost takozvanog multitaskinga – obavljanja više poslova odjednom. Audio-knjige se preko slušalica mogu slušati na trčanju i u teretani, dok vozimo automobil ili čistimo kuću, pa je pitanje koliko pomno zapravo neko može da čita u takvim okolnostima.
Sa druge tačke gledišta, to što imamo mogućnost da knjige slušamo dok smo u pokretu znači da vreme koje bismo inače izgubili možemo pametnije da potrošimo.
Takođe, sadržaj knjige može uticati na to kako će slušalac reagovati na nju. Ako je materija kojom se knjiga bavi teža, poput neke filozofske rasprave ili eseja, i dalje se prednost daje fizičkoj knjizi jer omogućava lakše vraćanje na ono pročitano.
Međutim, audio-knjige u nekim slučajevima mogu biti od pomoći. Prilikom slušanja poezije ili drame, olakšavajuća je okolnost čuti melodičnost jezika kojim su napisani. Da li bi Šekspirovog Hamleta bilo lakše shvatiti da smo cijelu tragediju prvo odslušali ili prvo pročitali? Da li bi nam viješt narator ovdje zapravo mnogo više kazao od riječi na papiru?
Uglavnom se svi proučavaoci čitanja slažu da je slušanje audio-knjiga mnogo zahvalnije kad je riječ o kraćim književnim formama, poput kratkih priča ili pjesama, nego kad je riječ o tomovima knjiga kakva je, na primjer, Tolstojev Rat i mir.
Audio-knjige su knjige budućnosti?
Audio-knjige nisu nešto što tek dolazi, one su već tu. Sve velike svjetske izdavačke kuće bave se i proizvodnjom audio-knjiga, a to nije strano čak ni regionalnim izdavačima. Staro je pravilo da ono što je lahko nabaviti ili kupiti ne predstavlja više novinu. Do njih sada može da dođe svako, u roku od par minuta.
Najpoznatiji distributer ovih knjiga jeste Audible čiji je vlasnik Amazon. Audible.com je prvi sajt na svijetu koji je ponudio kupovinu zvučnih knjiga. Godine 2005. sa radom je krenuo program Audible Air koji je korisnicima omogućavao preuzimanje velikog broja audio-knjiga sa interneta. Ljudima se dopalo to što na jednom mjestu, lahko, mogu da dođu do željenog sadržaja, bez nošenja knjiga ili CD-a.
https://www.youtube.com/watch?v=P3QOWq9j5d4
Nakon što je ovu kompaniju kupio Amazon pokrenuta je i Audiobook Creation Exchange (ACX), platforma koja povezuje naratore, producente, pisce i vlasnike autorskih prava. Ko god želi da učestvuje u procesu nastanka audio-knjige to može lahko da uradi ako se priključi ACX programu.
U novembru 2017. godine vlasnici Audible kompanije su izjavili da njihovi korisnici ukupno poslušaju više od milijardi sati sadržaja u toku jedne godine. To je zaista mnogo vremena provedenog uz knjigu, zar ne?
U Audible bazi nalazi se više od 200.000 zvučnih knjiga.
https://www.youtube.com/watch?v=oBsnqnaeoFk
Kultura čitanja u digitalnom dobu
Sa razvojem interneta i novih medija na početku ovog milenijuma došlo je i do ekspanzije audio-knjiga.
Da li je novo vrijeme donelo sa sobom i potrebu za drugačijim čitalačkim iskustvom u odnosu na ono na koje je civilizacija navikla?
Od nastanka radija, kina, televizije i interneta neprestano se govori o smrti knjige, čime se aludira da će biti zamjenjena novim tehnologijama. Pored ekspanzije elektronskih knjiga, mi smo svjedoci i ekspanzije audio-knjiga, a sve to mjenja naše čitalačke navike i predrasude.
Na primjer, za mnoge je slušanje zvučnih knjiga laganiji način čitanja i najčešće se povezuje sa đacima u školi koji na određenim časovima moraju da slušaju audio materijal. Za mnoge, ovo je način da oni lijeni i pasivni pročitaju neku knjigu.
Sa druge strane, slušanje audio-knjiga mnogi smatraju za vrstu meditacije, posebnu duhovnu aktivnost koja je sve samo ne površna.
Audio knjige bez sumnje preispituju koncept fizičke knjige. U dobu kada smo sa svih strana bombardovani tekstom, počevši od najobičnijih bilborda na ulici do društvenih mreža i sajtova, postaje nam teško kretanje kroz silne okeane slova. Audio-knjiga nas na drugačiji način angažuje od napisanog teksta.
Centralna pitanja za istraživanja koja će ispitati prirodu zvučnih-knjiga jesu: da li se knjiga koju čujemo pamti isto kao knjiga koju čitamo? Elektronske knjige su klasičnim knjigama slične po tome što se čitaju očima, riječ po riječ, ali nad audio-knjigama se pitamo da li se one uopšte mogu smatrati knjigama.
Ostaje da vidimo kako će se evolucija knjige nastaviti nakon što civilizacija postane prezasićena tekstom koji iskače sa svih strana.
Sada su dovoljne samo obične bluetooth slušalice za uzbudljivo putovanje po svjetskoj književnosti.
