Zdravlje

Bolesti koje prenose krpelji

Malo je među nama onih koji će sa simpatijom pogledati krpelja koji se, priljubljen uz kožu, hrani našom krvi. Razlog tome nije količina krvi koju krpelj konzumira, jer je taj gubitak za nas neznatan, već činjenica da nam krpelji mogu prenijeti uzročnike nekih bolesti.

Na našim prostorima krpelji prenose dve bolesti: Lyme boreliozu i virusni krpeljni meningoencefalitis.

  1. Lyme borelioza je bakterijska bolest koja se manifestuje pojavom kožnog crvenila koje se koncentrično širi na mestu uboda. Uz ovu kožnu manifestaciju može se javiti i povišena temperatura te osjećaj slabosti i malaksalosti. Bolest se uspješno liječi antibioticima i prolazi bez posljedica. Ukoliko se zanemari i antibioticima ne tretira crvenilo kože, borelioza se može zakomplikovati uzrokujući meningitis, paralizu određenih mišića, artritis i dr.
  2. Druga bolest koju izazivaju krpelji je virusni krpeljni meningoencefalitis (KME). Iz samog naziva bolesti jasno je da se radi o virusnoj upali mozga i ovojnica koje obavijaju mozak. S obzirom da je središnji nervni sistem zajedno s endokrinim sistemom glavni regulator svih funkcija u našem tijelu, njegovo oštećenje ili nefunkcionisanje svakako je nepoželjno, opasno, a potencijalno i fatalno. Za ovu bolest ne postoji specifični lijek.

Nije svaki krpelj s kojim dođemo u kontakt zaražen. U nekim područjima procjenjuje se da je zaraženo 1 – 2% krpelja

Simptomi

Image result for temperatura krpelji djecaNeće svi koji dođu u kontakt sa zaraženim krpeljom oboljeti. Čak 2/3 ljudi neće imati nikakve simptome. Međutim 30% manje sretnih pokazaće znakove bolesti. Prvi simptomi javljaju se 7 – 14 dana nakon uboda krpelja (maksimalno nakon 30 dana). Bolest obično počinje simptomima koji liče na grip kao što su povišena temperatura, malaksalost, bolovi u mišićima. Kod djece se može javiti proliv i povraćanje. Ti simptomi traju nekoliko dana nakon čega slijedi zatišje bez simptoma, u trajanju od otprilike nedelju dana. U drugoj fazi bolesti, koja traje od nekoliko nedelja do nekoliko mjeseci, javljaju se znaci upale središnjeg nervnog sistema.

Simptomi su slijedeći:

jake glavobolje;

visoka temperatura;

bol pri savijanju vrata;

osetljivost na svjetlo (fotofobija);

poremećaj svijesti u smislu pretjerane pospanosti i kome ili povećane iritabilnosti i delirijuma;

mučnina;

povraćanje;

djelomična ili potpuna oduzetost pojedinih djelova tijela;

poremećaj vida, sluha, govora, disanja i dr.

Neće svi oboljeli imati sve simptome već će se javiti neki od njih, zavisno o tome koji je dio mozga zahvaćen upalom.

Posljedice:

Nažalost, ova bolest kod 2/3 osoba uzrokuje privremene posljedice različite dužine trajanja kao što su jake glavobolje, poremećaj koncentracije, poremećaj memorije, djelomična ili potpuna oduzetost nekih dijelova tijela, poremećaj vida i dr. Kod 10 – 20% osoba neke od navedenih posljedica ostaće trajno prisutne. Smrtnost je 1 – 2%.

Prevencija:

Opšte preventivne mjere:

Image result for temperatura krpelji djeca

Pri odlasku u prirodu savjetuje se nošenje svjetle odjeće radi lakšeg uočavanja krpelja, izbjegavanje tamnih materijala i nošenje dugih nogavica, rukava i zatvorene obuće. Što je manje direktno izložene kože, krpelju će trebati više vremena za pronalaženje pogodnog mjesta za bušenje kože.

Ukoliko se upotrebljavaju repelenti, (sredstva protiv uboda komaraca i krpelja), treba voditi računa da su to potencijalno toksične supstance pa se treba strogo pridržavati upustava istaknutih na deklaraciji proizvoda. Takvi preparati ne bi se trebali primjenjivati kod dece mlađe od 2 meseca. Neki smatraju da takva sredstva ne bi trebalo primenjivati niti na mlađima od 2 godine. Mazati treba samo djelove kože koji nisu prekriveni odjećom. Djeci ne bi trebalo mazati lice i ruke s obzirom da s rukama često diraju usta i oči, a sredstvo je potencijalno toksično. Ako je sredstvo u spreju, nanošenje bi trebalo obaviti na otvorenome i dalje od hrane. Nakon povratka trebalo bi oprati tretirane djelove kože. Repelenti ne štite od uzročnika bolesti koje krpelji mogu prenijeti nego od samog ugriza.

Krpeljima  smeta direktna izloženost sunčevom svijetlu pa su najaktivniji prije podne i predvečer i obično se nalaze u području gde ima grmlja, suhog lišća i hlada.

Nakon povratka iz prirode trebalo bi što prije skinuti nošenu odeću i staviti je na pranje kako bi se eliminisali krpelji koji su još na odjeći. Nakon toga slijedi detaljan pregled tijela. Krpelji se često mogu pronaći u kosi (pogotovo kod dece), iza uha, na pregibnim delovima tela, u području genitalne regije i drugde. Pregled tijela treba biti vrlo detaljan. Trebalo bi pregledati i kućnog ljubimca radi njega samoga, ali i zbog toga što krpelji s njega mogu preći na ukućane.

Ukoliko je došlo do ugriza, krpelja bi trebalo što prije ukloniti. Za to je potrebna pinceta s ravnim ivicama. Krpelja treba uhvatiti što bliže koži te ga jednoličnim potezom polako, ili uz okretanje, izvlačiti prema napolju. Pri tome treba paziti da ne dođe do gniječenja tela jer se u njemu potencijalno nalaze uzročnici bolesti. Nekada dosta raširena primjena ulja, acetona i sličnih sredstava kojima se premazivao krpelj da bi se ugušio i na taj način lakše odstranio danas se smatraju pogrešnima jer je veća šansa da krpelj zbog prouzrokovanog stresa upravo tada izbaci svoj infektivni sadržaj u našu krv. Ukoliko tokom vađenja rilica zaostane u koži, ona se tretira kao strano telo u koži, (poput trna), te se vadi kako ne bi došlo do lokalne infekcije. Samo rilica ne sadrži uzročnike bolesti. Oni se nalaze u telu krpelja.

Ass dr Goran Vukomanović, pedijatar

http://www.mojpedijatar.co.rs

Povezani članci

Back to top button