Vi ste ovdje
Home > Obrazovanje i odgoj > Ekologija > Bijela tabija i Bentbaša: Da se svaki stanovnik Sarajeva zacrveni (FOTO)

Bijela tabija i Bentbaša: Da se svaki stanovnik Sarajeva zacrveni (FOTO)

Slika koju će svaki prolaznik i turista ponijeti i teško izbrisati iz sjećanja.

 Ako, na primjer, potražite online informacije o Bentbaši i Bijeloj tabiji dobit ćete odgovore koji naglašavaju ljepotu i vrijednost ovih spomenika kulture.

Bentbaša se opisuje kao dio Sarajeva, uz tok rijeke Miljacke,  na kojem su se u vrijeme nastanka nalazili Isa-begovi mlinovi i menzilhane (gostionice), gdje je rijeku premošćivala ćuprija od jarećih mijehova, koju je dao postaviti Omer-paša Latas i  drveni most, sagrađen 1793. godine, koji je služio vađenju drvenih balvana.  Dolaskom Austro-Ugarske sagrađeno je 1884. godine kupalište Da Rive, ceste ka Kozijoj ćupriji, Narodna banja, otvorena 20. jula 1902. godine i probijen  tunel. Sarajke su na tom mjestu prale rublje i ćilime. Na brežuljku sa druge strane rijeke, nalazila se kafana Babića bašta i jedno od prvih dječijih igrališta u Sarajevu. Sa naseljima Toplik, na lijevoj, i Brodac, na desnoj obali Miljacke, ulazilo se sa Bentbaše u grad. Danas se ovdje nalaze gradski bazen, brana, Goetheov institut BiH i Ambasada Republike Slovenije u BiH.

Bijela tabija, kula na cesti Dariva – Mošćanica, podignuta je 1550. godine  na mjestu srednjovjekovne tvrđave. Gornji dio Tabije u krupnim kamenim blokovima nastao je u austro-ugarskom periodu.  Kula je bila od velikog značaja za odbranu grada prilikom napada austrijskog princa Eugena Savojskog u 17. vijeku, te austrougarske vojske 1878. godine. Danas se nalazi unutar graditeljske cjeline Stari grad Vratnik koja je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Zaista, zvuči idilično. Da svako poželi otići i uživati u ljepotama kulturne baštine naše tradicije. Kad tamo da vas “srce strefi”! Jedna totalna nebriga društva, grada pa i države. Slika koju će svaki prolaznik  i turista ponijeti i teško izbrisati iz sjećanja.

 

 

 

Činjenica je da smo za ovakvo stanje krivi svi. Prvo oni što uništavaju i ne dozvoljavaju barem održavanje, a onda i oni koji ih ne spriječe, pa i svi koji dozvoljavaju da tako izgleda.

 

–  Općina Stari Grad godinama izdvaja sredstva, u okviru svojih mogućnosti, da se Aleja ambasadora, koliko toliko, održava. Počisti se, pokosi trava, urede klupe i održavaju sadnice, ali sve to nije dovoljno da se navedeni prostor dovede u bolje stanje – kazao je za Faktor.ba, Suad Handanagić, pomoćnik načelnika za investicije, komunalne i inspekcijske poslove.

Bijela tabija je još složeniji problem, jer je proglašena nacionalnim spomenikom, a nakon toga ostavljena da propada. Jedno od mogućih rješenja bila bi revitalizacija oba prostora. Da se prikladnim sadržajima ožive navedeni dijelovi kulturne baštine i sačuvaju od propadanja, ističe naš sugovornik.

Ne trebamo daleko otići pa da vidimo kako bi se to moglo uraditi. Kao idealan primjer može poslužiti  Tvrđava Stari grad – Travnik, ako razmišljamo o uređenju Bijele tabije, ili bilo koji nacionalni park, ako mislimo o uređenju Bentbaše. Ideja ima na sve strane. Ono što se mora naglasiti je činjenica da ovakvi uređeni prostori, u svijetu, privlače turiste, ulagače i na kraju krajeva novac te da su  prepoznati kao bogatstvo koje treba čuvati i održavati.

( T.C., Foto: M. Živojević/Faktor.ba)

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top