Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Baščaršija je nukleus turizma, ali i nukleus historije Bosne i Hercegovine

Baščaršija je nukleus turizma, ali i nukleus historije Bosne i Hercegovine

Razgovarao: Almir Terzić

Baščaršija je nukleus turizma, ali i nukleus historije Bosne i Hercegovine, jer sve što se događalo u BiH praktično je vezano za Stari Grad i Baščaršiju, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Jusuf Pušina, predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo.

“Ja ću biti malo slobodan pa reći, odnosno to interpretirati to na način da je to tako bilo od Rimskog carstva, Otomanskog carstva, Autsro-Ugarskog carstva, svih Jugoslavija i federativne i narodne i socijalističke do samostalne Bosne i Hercegovine, od Prvog svjetskog rata, Drugog svjetskog rata, pa ja se ovako volim ponekad našaliti i reći i treći svjetski rat je počeo ustvari na ovim prostorima. Jer, rat koji i danas traje, on nije prekinut nijednog momenta od 90-ih godina s tim što samo pomjera svoje granice sa određenih lokaliteta na druge. Ali, ako uzmemo činjenicu da su sve velike sile sada u nekom sukobu zašto to onda ne tretirati kao treći svjetski rat”, rekao je Pušina.

On ističe da nema ni jedne velike sile koja sada ne puca, odnosno nije negde na ratištu prisutna u ovom ili onom obliku. I ono što smo nekada imali dva tabora – istočni i zapadni, kaže Pušina, sada je to jedan modalitet koji je promijenjen. To je, ističe, jedan začarani krug i svi učestvuju u tome.

“Ono što želim posebno naglasiti jeste da Sarajevo sve to upravo nudi. Nudi historiju, nudi svoje objekte, nudi ono što je najkvalitetnije, nudi gostoprimstvo, dobre ljude, nudi infrastrukturu koja je sada na jednom znatno većem nivou. Investicije svih vrsta su neophodne na području Starog Grada. Naravno, još uvijek hotelski kapaciteti na području Starog Grada nisu na tom zavidnom nivou, jer mislim da već imamo klijentelu koja traži hotele, ne samo sa pet nego i sedam zvjezdica. Ova ljepota koju Sarajevo ima sa svojim rijekama, planinama i jezerima, svakom će dobro doći, ne samo za odmor i dušu kako se to obično kaže, nego i da ugodno ovdje provede svoje vrijeme i neku svoju starost. Dakle, u tom pravcu mislim da Bosna i Hercegovina, a posebno Stari Grad nudi najkvalitetnije nešto što se može ponuditi u Evropi”, naglašava Pušina.

On je ekskluzivno za Anadolu Agency najavio kako će upravo Općina Stari Grad Sarajevo sa općinom Aleksejev iz Moskve, u Rusiji, početkom narednog mjeseca u Sarajevu potpisati sporazum o bratimljenju.

– Graditi brze ceste za Tuzlu i Bihać, a ne samo za Beograd 

Predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo Jusuf Pušina navodi kako je putna infrastruktura, odnosno izgradnja autoputeva i brzih cesta u funkciji unapređenja lokalnih zajednica kao generatora razvoja države BiH, ali da se suviše vremena gubi na rasprave o trasi brze ceste koja će povezati Sarajevo i Beograd, umjesto da se djeluje u praksi i na izgradnji drugih putnih pravaca u Bosni i Hercegovini.

“Sada smo došli na jedan teren koji kazuje da smo potpuno pasivni u realizaciji svih projekata kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. Prije svega, ja bih postavio malo drugačije pitanje – zašto mi radimo samo jednu brzu cestu. Ne treba to dovoditi u korelaciju odnosa između Republike Turske i Bosne i Hercegovine nego to treba gledati kakvi su naši domaći resursi i šta mi ustvari hoćemo i šta mi želimo. Pitanje je da li želimo da se baziramo samo na jednoj brzoj cesti kada je Bosna i Hercegovina u pitanju sa jednim autoputem i da zatvorimo knjigu infrastrukturnih saobraćajnica ili imamo i još planova koji će povezivati ne samo Tuzlu. Jer, mi imamo i Brčko, Bijeljinu, imamo Janju, imamo Bihać i Cazin. Od Sarajeva do Bosanske Krupe ili do Bužima se putuje osam sati. Za to vrijeme mogli bismo doći do Minhena. Umjesto toga, mi putujemo toliko do određenih dijelova zemlje zato što nam autoceste nisu adekvatne”, kaže Pušina.

Njegovo pitanje je, kaže, zašto ne tražimo još investitora, onih koji žele ulagati u Bosnu i Hercegovinu i praviti više tih autocesta.

“Sarajevo – Tuzla se može veoma brzo napraviti kroz dva tunela i izgraditi taj dio puta i putovanje sa sadašnjih dva sata možda se skratiti na sat i petnaest minuta. Dakle, mi moramo imati alternativne pristupe, alternativne izvore i, naravno, proširiti interese svih onih koji žele ulagati i investirati u Bosnu i Hercegovinu. Bojim se da smo se suviše u posljednje vrijeme fokusirali na te investicije iz Republike Turske”, ističe Pušina.

Sada, kaže, dovodimo u poziciju da se međusobno svađaju i političari i kantoni i Federacija, dakle cijela infrastruktura u BiH, misli na političku infrastrukturu koja se sada bazira da snagom jačega ili dominantnijeg dobije taj projekat umjesto da se radi istovremeno na nekim drugim projektima koji će započeti sa izgradnjom tih puteva.

“Bojim se da smo suviše vremena potrošili u tom pravcu. Da li je to najbolji put Sarajevo – Višegrad prema Beogradu ili je to najbolji put Sarajevo – Tuzla ili je to najbolji put Sarajevo – Zenica – Banovići… Sve je to irelevantno u ovom trenutku. Dajte da napravimo taj autoput i da ne stanemo na tome. Bojim se da smo fokusirani samo na jedan projekat, a ostalo zanemarujemo”, kaže Pušina.

– Turizam razvojna šanska države BiH 

Pušina je govorio i o budućim šansama razvoja odnosa Turske i Balkana, a prvenstveno Bosne i Hercegovine.

“Mislim koliko su dobri politički odnosi između Republike Turske i Bosne i Hercegovine ili koliko su dobri odnosi prema balkanskim zemljama, da BiH još uvijek nije zauzela uslovno rečeno prvo mjesto u ekonomskom razvoju, odnosno ekonomskim investicijama, privrednim investicijama od Republike Turske. I ovi projekti koji su sada na pomolu, da dođe do njihove realizacije i brza cesta, ali mislim da Republika Turska ima jako puno prostora da investira u BiH”, ističe Pušina.

To se, naglašava, odnosi i na željezničku infrastrukturu, željeznički saobraćaj, cestovni saobraćaj, ne samo brzu cestu nego i ostalu putnu infrastrukturu kada je u pitanju saobraćaj, a također i kada je u pitanju mesna industrija, drvna industrija, eksplatacija ruda i rudnih bogatstava u BiH.

“Naravno, ono što nam uvijek ostaje kao šlag na tortu, a to je da turistička ponuda Bosne i Hercegovine turskim građanima, koja je veoma zanimljiva i značajna, i da u tom pravcu i u tom segmentu moramo napraviti veći iskorak. A, da bi to postigli neophodno je obezbijediti i smještajne kapacitete, ali i onaj drugi dio. Jer, Bosna i Hercegovina može ponuditi sve vrste turističkih kapaciteta, od banjskog lječilišta, medicinskog lječilišta, sportskog turizma, paraglajdera, jahanja, lova, ribolova. Dakle, sve vrste turizma BiH može ponuditi turskim građanima”, istakao je Pušina.

Smatra da tu moramo napraviti jedan snažniji iskorak i snažniju prezentaciju BiH i njenih kapaciteta.

“Ono što nam nedostaje da turski investitori mogu napraviti taj iskorak, objezbijediti jednu infrastrukturu koja će biti primamljiva i ja ću biti potpuno otvoren, jeste da i aviokarte koje su sada na nekoj razini koja ne može priuštiti svakom građaninu BiH da putuje, da uđemo u onaj novi domaćeg saobraćaja, domaćih cijena kao što su to turski građani. Na taj način napravili bi još jedan iskorak i mislim da bi to podiglo nivo posjećenosti BiH mnogo jači nego što je to sada”, cijeni Pušina.

Kao nekadašnji generalni konzul Bosne i Hercegovine u Republici Turskoj, ambasador BiH u Bugarskoj, ali i savjetnik predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, Jusuf Pušina se osvrnuo i na netom završeni referendum u Republici Turskoj o uvođenju predsjedničkog sistema.

“Mislim da se prevashodno u političkom smislu suviše digla prašina oko referenduma i oko ustrojstva, odnosno novog političkog ustrojstva ili novog ustavnog ustrojstva uvođenjem predsjedničkog sistema koji je potpuno poznat, relevantan i priznat u svijetu i koji je do sada poručio dobre rezultate kada je u pitanju funkcioniranje države i svih državnih institucija. Zato me pomalo iznenađuju neke reakcije koje dovode u pitanje predsjednički sistem, koji je potpuno usaglašen sa međunarodnim pravom i međunarodnim standardima”, ističe Pušina.

– Neuspjeh referenduma bila bi katastrofa za tursko društvo

Ono što bih, kaže, želio iskoristiti kao priliku jeste da čestita turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu “na hrabrosti da uđe u referendum, u nešto nepoznato kada je u pitanju javnost i društvo”. To, navodi, posebno pod presijom koja se događala u svjetskim razmjerama kada je u pitanju opstrukcija u tom dijelu i kada su negativne konotacije bile pripremljene da taj referendum ne doživi uspjeh nego da ima svoj neuspjeh.

“To bi po mom dubokom ubjeđenju bilo katastrofalno. Tek tada bi došlo do određenih erupcija u turskom društvu. Naravno da, boraveći i radeći u Republici Turskoj, proučavao sam sistem koji je bio ranije i mogu reći da predsjednički sistem i ustavne promjene u principu vode ka jednom novom i zakonitijem pristupu institucionalnog djelovanja kada je Republika Turska u pitanju. Za one koji ne znaju ili su manje upućeni, navest ću samo jedan eklatantan primjer kada država ne funkcionira na način na koji je to neophodno, a to je kada su bili izbori i kada je gospodin Ahmet Necdet Sezer izgubio izbore, a gospodin Abdulah Gul dobio izbore i trebao da postane predsjednik Republike Turske. Otprilike šest i pol mjeseci gospodin Sezer je sjedio u predsjedničkoj fotelji zato što nije bilo instrumenta da se izvrši primopredaja dužnosti”, istakao je Pušina.

Dakle, sam taj podatak, navodi Pušina, eklatantan je primjer kako zakoni i Ustav nisu bili potpuno precizni.

“Možda i još jedna od situacija koja mi daje za pravo ovakvog tumačenja kada je predsjednički sistem u pitanju jeste da se definitivno znaju prava, odgovornosti i dužnosti predsjednika, što također do sada nije bilo potpuno, eksplicitno rješeno. Opet ću navesti jedan eklatanatan primjer iz prakse. Naime, prilikom obaranja ruskog borbenog aviona koji je povrijedio prostor Republike Turske, avion je oboren da predsjednik ‘praktično’ nije bio potpuno upoznat s tim, nego da je tu aktivnost vodio premijer. To je sa aspekta političkog djelovanja i institucionalnih obaveza koje bi trebao da ima predsjednik, te međusobne komunikacije, međusobne saradnje. Dakle, i taj podatak ukazuje da dualnost ili dvostruko djelovanje dva najveća organa vlasti, predsjednika i premijera, nisu u datom trenutku bili u punoj korelaciji”, kaže Pušina.

Ističe da samim tim može doći do određenih slabosti koje će društvo, ne samo u Turskoj nego bilo koje društvo, dovesti u jednu pat poziciju i da se neće znati kako reagovati, na koji način, odnosno kako adekvatno i pravilno reagovati.

“Nadalje, ovdje ima još jedna situacija koja nedovoljno oslikava da uloga Parlamenta ovog momenta će biti mnogo značajnija kada je u pitanju odgovornost prema predsjedniku i parlament može odmah nakon izglasavanja pokrenuti postupak za promjenu predsjednika ukoliko nije zadovoljan njegovim radom. Dakle, predsjednički sistem u ovom momentu ima odgovornost koja do sada nije bila tako naglašena i skoro da je nije bilo. I samim tim proizlazi da su nove ustavne promjene kvalitativno bolje u odnosu na ono što se do sada događalo. Ovdje ne treba posmatrati personalno Recepa Tayyipa Erdogana jer on ne može vječito biti predsjednik. Dakle, on nije ponudio mandat sebi do kraja života nego je dao i izbor i reizbor. Sve je limitirano, i sa onog dijela mandata od sedam godina, on je to spustio na pet godina. U ovoj varijanti predsjednik ima odgovornost potpuno prema Parlamentu, a Parlament prema predsjedniku zajedno da vode državu na način na koji će biti zadovoljni svi njeni građani”, kaže Pušina.

– Protiv Turske djeluju oni kojim smeta snažna i jedinstvena država 

Pušina je govorio i o mogućim prijetnjama terorističke organizacije FETO da pokušajima terorističkih aktivnosti kao što je to prošle godine bio pokušaj državnog udara i dalje destabilizira stanje u Turskoj.

“Teško je u ovom momentu reći da ne postoji ta opasnost obzirom na sve promjene koje su se u posljednjih godinu-dvije dana događale u Turskoj, odnosno na sve aktivnosti koje se događaju u Turskoj, pa i sam izbor, sam referendum i pobjeda turskog predsjednika Erdogana. Sigurno da to neće naići na odobravanje u onim krugovima koji ne žele snažnu, jedinstvenu Tursku, koji ne žele da turska ekonomija ide svojim putem kao što je to do sada, da postaje relevantan i značajan faktor u svjetskim razmjerama, ne samo na turkofonskom govornom području. Svakako da ima i onih kojima ne odgovara takav trend razvoja Turske. Turska više nije zemlja o kojoj se razgovara, nego je zemlja koja govori. Turska više nije zemlja o kojoj se odlučuje, nego je zemlja koja odlučuje”, kaže Pušina.

Sve su to novi momenti, novi faktori koji, navodi, daju i novu političku dimenziju Republici Turskoj i naravno da u takvom jednom kontekstu ekonomskog razvoja postaju potpuno ekonosmski ovisni ili neovisni od ostatka svijeta.

“To posebno u onom dijelu u kojem turska ekonomija nastupa. Veoma je značajno da su to sve mega projekti koji su do jučer praktično bili nezamislivi, sada je to stvarnost. I Turska u tom ekonomskom smislu postaje respektabilan među prvih deset ili dvanaest ekonomski najrazvijenijih zemalja svijeta. A, i to što se okreće prema turkofonskom govornom području, prema Azijskom području također postaje značajna, jer njeni proizvodi koji imaju širok asortiman izlaze iz onih okvira koji su bili limitirani do sada na balkansko ili samo tursko područje”, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency Jusuf Pušina.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top