Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Banovići grad koji je rastao sa rudnikom: Rudarstvo okosnica razvoja privrede

Banovići grad koji je rastao sa rudnikom: Rudarstvo okosnica razvoja privrede

Piše: Vesna Bešić

Pozdrav “Sretno” odzvanja mračnim hodnikom jame Omazići Rudnika mrkog uglja (RMU) Banovići. Silazak nekoliko stotina metara pod zemlju i onda mrak. Glasovi u daljini i svjetlo sa šljema na glavi. To vrijedni komorati zarađuju “hljeb sa sedam kora” u utrobi zemlje, ne plašeći se za svoj život. Navikli su, kako kažu, i na mrak i na zemlju koja je svuda oko njih. Danas oni slave svoj dan, neki na površini, a neki opet pod zemljom jer raditi se mora.

Ove godine navršilo se 70 godina od izgradnje pruge Brčko – Banovići, ali i nastanka Rudnika „Banovići“. Osnovan je 1946. godine kao RMU “Tito” Banovići, po završetku Omladinske pruge Brčko – Banovići koja je bila prvi projekat u Evropi realizovan na dobrovoljnoj saradnji. U njenoj izgradnji učestvovalo je 62.268 omladinaca iz 20 zemalja svijeta raspoređenih u 120 radnih brigada, a završena je u rekordnom roku od šest mjeseci.

Tada su se iskopale tone zemlje i kamena, a radilo se lopatama i krampama, mehanizacije skoro da nije ni bilo. U godinama koje su uslijedile, razvojem rudnika rastao je i grad – Banovići. Na nekadašnjim njivama sagrađene su kuće, kasnije zgrade, firme i sve ostalo što je potrebno za jednu modernu općinu. Danas se kaže da je rudnik okosnica razvoja ove općine na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.

U svom sastavu RMU Banovići ima šest organizacionih jedinica; dva proizvodna pogona “Površinska eksploatacija uglja” i “Podzemna eksploatacija uglja”, “Željeznički transport”, “Separaciju”, “Standard i usluge” i “Direkciju”.

Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je vrijedne rudare koje nazivaju i herojima, ali uglavnom kada se dogodi neka rudarska nesreća koja uvijek iznova podsjeti na težak i rizičan posao koji obavljaju.

Rijetko ko razumije težinu i prirodu ovog posla. Možda u tome uspiju oni koji se, iz ovog ili onog razloga, odluče na silazak u jamu.

Oblačenje rudarske opreme, a nakon toga slijedi i gumena traka koja ekipu AA odvodi do čela s rudarima. Tragovi napornog rada na ipak nasmijanim licima vidljivi su već u prvom pogledu na rudare.

Među njima je i Suad Cerić (44) koji već 15 godina radi u rudniku. Krenuo je očevim stopama i, kako je kazao za AA, odlučio se za ovaj posao i dobro mu je.

”Biti rudar podrazumijeva da mlađi odeš u penziju. Prije rata sam završio školu za kopača. Rudnik me stipendisao. Već 15 godina radim u jami. Silazak u jamu je postao svakodnevnica. Postalo je svejedno”, ispričao je Suad.

Svjestan je, kako je kazao, opasnosti koja postoji nekoliko stotina metara pod zemljom. Bio je na mjestu događaja, kao član čete za spašavanje, nakon nekoliko rudarskih nesreća koje su se dogodile posljednjih godina.

Tu je i Nedžad Kurtić (41) koji u jami radi 11 godina. Prvi silazak u jamu je bio težak ali vremenom se, kako je kazao, čovjek navikne.

“Sada mi je svejedno, isto je biti ovdje u jami ili vani na asfaltu. Nema razlike. Može se reći da je težak posao ali u današnje vrijeme je dobro kada imaš posao jer je tu i porodica”, pojasnio je Nedžad.

Prisjetio se nesreće iz marta ove godine u rudniku Banovići kada je život izgubio jedan komorat. Bio je Nedžadov školski drug.

“Nakon nesreće je malo teže ponovo sići u jamu. Jake su emocije. To mi je bio školski drug ali živjeti i raditi se mora”, ispričao je Nedžad.

– Zajedno sa rudnikom rastao je i grad Banovići 

Munever Čergić je na čelu rudnika više od deceniju, a za AA je podsjetio da ove godine slave 70 godina postojanja RMU Banovići.

“Do danas je iskopano preko 100 miliona tona separisanog uglja. U početku se to radilo sa malim bagerima, prevoz jalovine se obavljao vagonima. Kroz 70 godina rudnik je pratio napredovanje tehnologije i razvoja u cijelom svijetu i primjenjivao te tehnologije. U posljednjih 40 godina uvijek imamo modernu tehnologiju”, pojasnio je Čergić.

Posebno je naglasio da su u posljednjih deset godina potpuno promijenili tehnologiju, prešli su sa bagera “kašikara” na hidraulične bagere koji su kraćeg radnog vijeka ali su jeftiniji na tržištu, lakši za održavanje.

“Kapaciteti koje postižemo u posljednjih deset godina su bazirani spram zahtjeva tržišta, a prosječna proizvodnja na godišnjem nivou se kreće 1,5 i 1,6 miliona tona separisanog uglja”, ispričao je Čergić.

Prema njegovim riječima, grad Banovići je rastao zajedno sa rudnikom.

“Godine 1946. tu su bile njive. Zajedno sa rudnikom rastao je i grad. Rudnik i Banovići su rasli zajedno i usko su vezani. Posljednjih šest godina od vlade smo dobili saglasnost za sprovođenje procedure nabavke gradnje termoelektrane 350 megavata i što se toga tiče u završnoj smo fazi”, istakao je Čergić.

U rudniku je trenutno zaposleno oko 2.750 osoba, međutim, prije nekoliko dana na sjednici Uprave je donesena odluka o prijemu novih 200 osoba koje će početi raditi početkom naredne godine. To je početak priprema za 2021. godinu kada bi rudnik trebao da proizvodi oko 2,5 miliona tona separisanog uglja u cilju urednog snadbijevanja termoelektrane u Banovićima i postojećeg Blok 6 i ostalih blokova u Tuzli.

Čergić je pojasnio da su u posljednjih 12 godina investirali oko 150 miliona KM, uglavnom u kamione, pomoćnu mehanizaciju, bagere, a istovremeno su u posljednjih šest godina sprovodili proceduru pronalaska strateškog partnera za gradnju i finansijsku konstrukciju u termoelektrani.

“U narednom periodu je planirano puno toga. Naredne tri godine bi trebalo još oko 120 miliona KM da se investira, od toga oko 35 miliona za transportni sistem za jalovinu koja će se voziti sa površinskog kopa Turija u Ćubrić koji je zatvoren prije pet ili šest godina”, pojasnio je Čergić.

Planirano je da se u 2018. godini uvede još jedno mehanizovano čelo kako bi podzemna eksploatacija bila razrađena do 2021. godine.

Površinski kopovi u RMU Banovići rade isključivo sa mehanizacijom, bagerima i kamionima, međutim, u podzemnoj eksploataciji imaju jedno mehanizovano čelo i drugo koje je tzv. polumehanizovano odnosno ručno jer se vrši bušenje, miniranje uglja, utovar lopatama i krampama.

Međutim, Čergić je poručio da već od 2017. godine neće imati ručnih otkopnih polja.

”Mi smo uradili analizu i konstatovali da imamo preko stotinu uposlenih na tom ručnom otkopavanju te da je prosječna proizvodnja na mjesečnom nivou oko 3.000 tona. To je manje od jednodnevne proizvodnje u rudniku”, kazao je Čergić.

Naglasio je da su ”oni jedini rudnik koji u posljednjih 13 godina posluje pozitivno i svake godine ostvari određenu dobit, a ona se kreće od 500.000 do sedam miliona KM.”

– Rudnik posebnu ekspanziju doživio u posljednjih deset godina 

O povezanosti rudnika i općine govorio je i prvi čovjek općine Banovići Midhat Husić.

Općina Banovići ima više od 23.000 stanovnika od čega je zaposleno više od 5.000, a približan broj je i nezaposlenih. Oko 2.500 stanovnika aktivno traži zaposlenje na području ove općine.

“Imamo registrovano 500 privrednih društava. Općina kroz razvojne projekte želi povećati broj zaposlenih. Banovići su rudarska sredina već 70 godina. Rudnik Banovići od samog početka pa i danas je okosnica razvoja cjelokupne privrede. Ima oko 3.000 zaposlenih. Činjenica da tu radi više od polovine od ukupnog broja zaposlenih ove općine ukazuje na sam značaj rudnika, za općinu i njene građane. Rudnik je posebnu ekspanziju doživio u posljednjih deset godina. Tu su na pragu i jako značajni projekti za samu općinu. Prije svega, izgradnja termoelektrane koja predstavlja zamjenski blok u odnosu na dosadašnje stare blokove u Tuzli”, pojasnio je Husić.

Time će svakako porasti broj zaposlenih, kroz razvoj poduzetničke zone, izgradnje termoelektrane i cementare. Očekuju, kako je kazao, oko 2.000 direktnih i indirektnih radnih mjesta koja će biti vezana i za rudnik i za djelatnosti koje će biti razvijene na području poslovne zone.

“Rudnik je osnova razvoja općine”, dodao je Husić.

Govoreći o izgradnji termoelektrane Husić je kazao da je ugovor u završnoj fazi i početkom naredne godine očekuju potpisivanje ugovora i završetak svih procedura.

Šest mjeseci nakon potpisivanja ugovora očekujemo početak gradnje termoelektrane, ona će trajati tri do četiri godine. U tom period, planiramo realizovati i neke druge razvojne projekte, zaštita okoliša, toplifikacija grada, kao i projekti u oblasti turizma.

Osnivanjem RMU Banovići počeo je i razvoj uzanog kolosijeka banovićkog rudnika. Prema podacima, kroz željeznički transport rudnika prošlo je više od 100 parnih uzanih lokomotiva. Među njima je i u narodu popularan kao “Ćiro”, parna lokomotiva 55-99 koja je postala simbol Banovića. Nakon što je bila eksponat 35 godina, remontovana je u Željezničkom saobraćaju RMU Banovići da bi služila kao turistička atrakcija zajedno sa dva preuređena vagona.

Već nekoliko godina turisti iz cijelog svijeta dolaze u Banoviće da bi sa Banovićkim “Ćirom” prošli kroz izuzetno lijep krajolik uz rijeku Oskovu i uživali u vožnji. Turistički voz “Ćiro” raspolaže sa tri zatvorena i dva otvorena, panoramska turistička vagona.

Ekipa AA je u “Ćiri” razgovarala i sa penzionisanim rudarom Mujom Lugavićem (86). Dok sjedi u ovom muzejskom eksponatu prisjeća se 1949. godine kada je počeo raditi u rudniku.

”Moralo se raditi i tada. Bila je obnova zemlje. Radio sam na kopu ali sam radio i na gradnji pruge. Danas imaju i mašine koje rade, a tada smo sve ručno radili. Znali smo se poredali duž grabuljara i bacati ugalj. Toliko smo vozova natovarili”, ispričao je.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top
PHP Code Snippets Powered By : XYZScripts.com