Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > AKOVA: BiH je jedina na svijetu koja ima problem plasmana domaćeg proizvoda

AKOVA: BiH je jedina na svijetu koja ima problem plasmana domaćeg proizvoda

Firma Akova Impex jedna je najbrže rastućih u sektoru srednjih kompanija u Federaciji koja kontinuirano ulaže u razvoj proizvodnih pogona kao i ljudske resurse. Iako na bh. tržište plasira više od stotinu različitih mesnih proizvoda kompanije Ovako, grupacija konstantno radi na razvijanju i proširivanju proizvodnog asortimana, kao i zadovoljavanju potreba potrošača, te proširivanju tržišta i izvan granica naše zemlje.

Na koja to tržišta izvoze, kako su se poslije zatvaranja hrvatskog tržišta okrenuli alternativnim, s kojim se problemima susreću, te koji su to  planovi grupacije za naredni period, za eKapija.ba govori Nedžad Biberović, marketing manager grupacije Akova, kompanije vlasnice brenda Ovako!

Da li ste zadovoljni poslovanjem u godini koja je na izmaku?

  • Ukoliko pogledamo kakva je generalna situacija u državi, bilo bi nezahvalno biti nezadovoljan ukoliko se posluje pozitivno. Rast prodaje u ovakvoj situaciji je pokazatelj da su domaći potrošači prepoznali naš kvalitet i izdvojili nas od konkurencije na tržištu.

Koji su to problemi sa kojima ste najčešće susretali i kako ste ih “prebrodili”?

  • Generalno nismo imali većih problema u ovoj godini. Možemo reći da naši problemi nisu novi nego stari, a za koje mi opet nemamo rješenje jer apsolutno ne zavise od nas. Naši problemi su i dalje crno tržište, nemogućnost izvoza u zemlje EU, veliki nameti za doprinose radnika, nedostatak poticaja od države, nepostojanje zaštite domaćeg tržišta i tako dalje.

Kako, inače, komentarišete domaće tržište mesne industrije i koji su to izazovi koji su pred proizvođačima mesa u BiH?

  • Ukoliko uzmemo u obzir koliko Bosna i Hercegovina ima stanovnika, slobodno mogu reći da imamo odličnu ponudu mesnih prerađevina. Naglašavam da je odlična ponuda od strane mesnih prerađivača, međutim tu nam nedostaje domaći fond stoke koji bi pratio ovu priču. Iako se Bosna i Hercegovina tretira kao stočarska zemlja, ona to u stvarnosti nije. Razlog tome je otvoreno i nezaštićeno tržište na koje se uvozi dosta povoljnije meso iz inostranstva automatski eliminirajući domaće stočare koji jednostavno nemaju računice da se bave poslom koji im ne donosi profit koji omogućava normalan život. Sve dok država ne preuzme odgovornost o državi, a čiji su važni faktori poljoprivrednici, stočari, proizvođači, radnici, imat ćemo ovakvu ekonomsku situaciju.

Koliki su danas kapaciteti fabrike?

  • Današnji kapaciteti fabrike su 100.000 kg mesnih prerađevina dnevno i 80.000 kg svježe piletine. Međutim, s obzirom na to da nemamo mogućnost izvoza u zemlje EU, radimo sa 50% kapaciteta koji su dovoljni da se zadovolje potrebe domaćeg tržišta i zemalja u regionu.

Koliko se od ukupne proizvodnje na godišnjem nivou plasira na domaćem tržištu, a koliko se izveze proizvoda na strana tržišta i koja?

  • Omjer robe koja se plasira na domaće i ino tržište je 70:30, a tržišta na koja se plasira pored domaćeg su Srbija, Crna Gora, Albanijia, Makedonija, te pojedine zemlje Bliskog istoka.

Kad je sredinom prošle godine zabranjen izvoz bh. prehrambenih proizvoda animalnog porijekla u Hrvatsku, firma Akova pretrpjela je velik udarac. Koliko je to utjecao na usporavanje daljnjeg rasta kompanije?

  • Prestanak izvoza u Hrvatsku je ostavio trag, ali ne mogu reći na razvoj kompanije. Povećanje proizvodnje zahtijeva i ozbiljnije planiranje kada je u pitanju poslovanje, saradnja sa partnerima, kooperantima, te upošljavanje novih radnika. Hrvatsko tržište je počelo prepoznavati naše proizvode kao kvalitetne proizvode za pristupačnu cijenu i imalo je svakodnevnu tendenciju rasta, te je zatvaranjem tog tržišta došlo do usporavanja planiranih aktivnosti. Poznavajući rad odgovornih u našoj državi pripremali smo se za najgori scenariji, tako da smo se već prije zatvaranja hrvatskog tržišta okrenuli ka alternativnim tržištima, agresivnijem pristupu postojećih tržišta, a sve to u cilju amortizacije štete koja je neminovno dolazila.

Ipak, u martu ove godine potpisali ste ugovor o izvozu mesnih proizvoda u sve zemlje Zaljeva i Sjeverne Afrike. Da li je počela realizacija ugovora i da li ste zadovoljni interesom?

  • Volio bih da na ovo pitanje mogu odgovoriti pozitivno, ali na žalost ne mogu. Ugovor nikada nije zaživio, sve što je bilo do nas ispoštovano je, međutim imam oosjećaj da druga strana nije ispoštovala svoj dio posla. Srećom, naš export tim je stupio u saradnju sa drugim partnerima, tako da se naša roba može pronaći na policama u zemljama Zaljeva, ali definitivno ne u omjeru u kojem bi mi to htjeli i u kojem smo planirali.

Kakav odnos imate s domaćim, odnosno stranim trgovačkim lancima i da li ste zadovoljni plasmanom svojih proizvoda?

  • Posao sa kojim se mi bavimo ne dozvoljava nam da budemo zadovoljni. Uvijek težimo više i bolje. Ponekad smo možda i subjektivni, ali vjerujemo da kao lider na BH tržištu moramo i trebamo imati bolji tretman kako kod domaćih, tako i kod ino lanaca. Vjerujem da smo mi jedina zemlja na svijetu koja ima problem da plasira domaći proizvod i koja nema zaštitu državnih organa.

Da li su u planu nove investicije? Može li se uopće uspješno poslovati i biti lider bez konstantnih ulaganja?

  • Akova group je kompanija koja je od samog osnivanja pa do danas konstantno ulagala u infrastrukturu, opremu, ljude, tako da nema razloga zaustaviti nešto što se pokazalo kao pozitivno. Istakao bih veoma razuman i pametan odnos vlasnika kompanije u ophođenju prema kapitalu. Jedna smo od rijetkih kompanija koja nema kreditnih zaduženja, koja redovno izmiruje obaveze prema partnerima, koja investira u infrastrukturu i razvoj iz vlastitih sredstava. Kompletna imovina Akova grupacije stoji na jednim zdravim temeljima što je prvenstveno zasluga menadžmenta ove kompanije.

Koliko držite do inovacija – pratite li svjetske trendove, stvarate nove? Koji su trenutno trendovi u pakiranju svježeg mesa i trajnih salama?

  • Konstantno pratimo trendove, radimo sa najkvalitetnijim svjetskim dobavljačima začina i ambalaže. Međutim neki trendovi još nisu zaživjeli kod nas, tako da po pitanju nekih inovativnijih načina pakovanja pristupamo sa maksimalnom ozbiljnošću i oprezom. Naši potrošači jednostavno vole neke svoje kupovne navike, te zaista ne pokušavamo po svaku cijenu da mijenjamo te navike osim ukoliko one zaista ne doprinose kvaliteti samog proizvoda unutar ambalaže.

Koji su ključni planovi kompanije Akova za narednu godinu? Novi proizvodi, nove ili redizajnirane linije, zapošljavanja, itd?

  • Razvojni tim koji radi za našu kompaniju stalno izlazi sa novim prijedlozima. Međutim, kao što sam ranije naveo vezano za ambalažu, isto važi i za same proizvode. Izuzetno je teško mijenjati navike potrošača i to nam nije primarni cilj. Svake godine pokušamo da uradimo nešto novo, neki proizvodi zažive, a neki ne. Vratio bi se tu i na problematiku sa tržnim centrima, a to je da je ulistavanje novih proizvoda izuzetno skupo, a ukoliko proizvod ne uspije da u kratkom roku dobije željeni izlaz sa police uslijedi delistiranje istog. Današnja ekonomska situacija jednostavno ne dozvoljava previše eksperimentisanja.

Za kraj, recite nam nešto i o definiranoj strategiji društveno odgovornog poslovanja kompanije?

  • Pozicionirali smo se kao društvena odgovorna kompanija i ponosni smo na tu činjenicu da možemo pomoći kulturu, sport, humanitarne organizacije, ljude u nevolji. Sagledavši situaciju u zemlji naše društvo je u zaista nezavidnoj situaciji. Jednostavno ne postoji organizacija, udruženje građana, sportski kolektiv, ili neki drugi oblik društvene organizacije koja ne aplicira za donaciju ili sponzorstvo. Tako nešto ni mnogo veće kompanije od nas ne bi mogle podnijeti, ali mi nastojimo u skladu sa našim mogućnostima da pomognemo koliko možemo.

 

Razgovarala: Seida Bijedić

 

ekapija.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top