Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Aida Hadžić: Halal doprinosi održivom razvoju

Aida Hadžić: Halal doprinosi održivom razvoju

Razgovarao: Voloder Sanadin

Aida Hadžić je rođena 1989. godine u Vlasenici, a osnovnu školu je završila u Semizovcu. 2008. godine završila je Gazi Husrev-begovu medresu kao učenica generacije. Nakon medrese studirala je političke nauke i međunardno pravo na  Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju (SSST).

Tokom studiranja je radila dva-tri posla kako bi mogla platiti studij što joj je pomoglo da stekne brojna iskustva i vještine.

Nakon studija u Sarajevu obrazovanje je nastvila u Engleskoj na prestižnom Univerzitetu Oxford.

Na Oxfordu je radila izvještaj o BiH na traženje Komisije za krhke države i razvoj, predvođenom Davidom Cameronom, te je pomagala u pisanju White Papera za Brexit s grupom studenata i profesoricom ekonomskih odnosa. Prije povratka radila je za Said Business School (Oxfordov odsjek za biznis) kao asistent za program koji istražuje novi pristup u poslovanju.

Sa Oxfordskom diplomom, iako je bila u prilici zaposliti se u nekoj od evropskih država, Aida Hadžić se odlučila vratiti u Bosnu i Hercegovinu sa ciljem da pomogne razvoju domovine.

Danas Aida Hadžić radi u BBI banci, a bila je i dio organizacijskog tima Halal sajma (SHF 2018). Upravo to je bio povod da sa Aidom razgovaramo o halal stilu, halal ekonomiji i o promoviranju halal vrijednosti u našem društvu.

Kako biste iz Vaše vizure definisali pojma “halal lifestyle” koji se sve više komunicira u javnosti?

U suštini halal je vrlo jednostavan – sve što je u skladu sa islamskim vrijednostima je halal. Ukratko, radi se o primjeni Kur’ana i sunneta u svakoj sferi života. Krenite samo od pojedinih kur’anskih ajeta  i sura koje mnogi ignorišu. Samo uzmite ajet “Dolazi vam jasan dokaz od Gospodara vašeg, zato pravo na litri i na kantaru mjerite i ljudima stvari njihove ne zakidajte, i red na Zemlji ne remetite kad je već na njoj uspostavljen red. To je bolje za vas ako vjerujete’“ (El-A’raf, 85) i imate upute za sve. Meni je jedan od najbitnijih faktora briga za dobrobit čovjeka i za okolinu. Imate dovoljno ljudi koji pojašnjavaju aspekte halal turizma, ishrane, kozmetike i slično. Međutim, isplatiti radnika pošteno, isplatiti doprinose i poreze, uraditi svoj posao kako je dogovoreno i očekivano, brinuti o okolišu, čuvati svoje tijelo i čula od harama – sve se to podrazumijeva pod halal lifestyle-om.

U vremenu koje je iza nas kada bi se spomenula tema halala, zapravo bi se prije svega pomislilo na to da li je neka hrana koja se konzumira halal. Ovo usko shvatanje i svođenje pojma i pitanja halala na konzumerstvo nije više toliko dominantno. Kako tumačite ovu promjenu?

To je vrlo logičan slijed koji je nastao kao posljedica globalizacije. Ljudi su počeli putovati i susretati se s najobičnijim izazovima – od toga šta jesti na izletu, gdje izaći ili gdje ići na odmaranje do drugih aktivnosti. Muslimani su svjesni tih izazova, a ljudska kreativnost, zajedno sa potrebom za zaradom, dovela je do toga da su ljudi počeli tražiti rješenja za te izazove. Drago mi je vidjeti da su ljudi sve više svjesni toga da halal nije samo ishrana, ali to je više rezultat neposrednih potreba i lične osvještenosti o životu u skladu sa islamskim vrijedostima. Međutim, ono što mene nekad zabrinjava jeste pitanje da li je to sve dovoljno da bismo ispunili onu ulogu “halife na Zemlji”. Globalno zagrijavanje postaje sve veći problem iz dana u dan. Sebe često kudim za bespotrebno smeće i pokušavam biti minimalan konzumerista. Sve je to dio lične osvještenosti ali trebamo raditi i na tome da jedni druge upozoravamo. Ukoliko halal lifestyle posmatramo samo kroz prizmu hrane i vlastitih potreba, bojim se da ćemo kasniti sa reakcijom.

Živjeti u skladu sa halal principima u vremenu u kojem živimo dobija novu dimenziju shvatanja. Nove generacije muslimana shvataju to kao izazov, pogotovo u kontekstu iskušenja i koncepta života kakav imamo u 21. stoljeću. Kako u tom kontekstu odgovoriti na zahtjeve vremena u kojem živimo i radimo?

Zavisi o kakvim iskušenjima i konceptima života govorimo i šta je to nama najbitnije u životu. Meni je puno veći izazov osvještavanje muslimana u smislu nauke i inovacija kojim bi se ti izazovi suzbili sami od sebe. Ono što je nekad činilo islamsku Španiju je činjenica da su muslimani stvarali, izučavali. Izobilje je muslimane ulijenilo i na kraju uništilo i unazadilo, a to se dešava ciklično već posljednjih hiljadu godina. Taj neki odnos između straha da se nešto novo uvede i manjak kreativnosti kojim bi unaprijedili život na ovom svijetu dovodi do toga da muslimani odgovaraju na izazove onda kada više nema drugog izlaza. U tom svakodnevnom suočavanju nedostaje proaktivan odnos, umjesto reaktivnog.

Uzmite kao primjer medije. Ako ne kreirate nešto sami, bićete primorani da vam djeca i omladina gledaju World Disney crtiće ili Game of Thrones.  Jedan od meni najbitnijih izazova je i modna industrija. Malo ko je svjestan činjenice da modna industrija spada pod najveće zagađivače okoline tako da jako puno doprinosi globalnom zagrijavanju. Kad kupujete odjeću koja je od poliestera i drugih umjetnih tkanina doprinosite ovom problemu. Pored štetnih emisija, ovim materijalima je potrebno preko 100 godina da se razgrade tako da doprinose uništavanju ekosistema, naročito morskog. To su pitanja kojima se jako malo bavimo. Ako na to dodate činjenicu da su uposlenici koji rade na proizvodnji tih materijala obično jeftina radna snaga koja najmanje zarađuje u tom globalnom lancu vrijednosti, zapitate se da li je kupovina te odjeće halal ili haram? Nadam se da ću vidjeti nas muslimane i halal industriju kao dio rješenja ovih problema.

Učiti na halal način, raditi, odmarati se i ponašati se u slobodnom vremenu, oblikovati odnos spram drugih ljudi i zajednici na dozvoljen način, imperativi su koji osim ishrane postaju svakim danom sve više motivirajući.

Koliko je srozavanje društevnih normi ponašanja i socijalnih vrijednosti koje izaziva neku vrstu sasvim novog otuđenja u izobilju kojem svjedočimo uticalo po Vašem mišljenju na povećan interes za halal norme i način života?

Po mom mišljenju poznavanje islamskih normi je jedan bitan faktor, a onda dolazi i miješanje sa nemuslimanskim svijetom i suočavanje sa novim sistemima. Pojačan interes za halal među nemuslimanskim grupama je posljedica uočavanja poremećenih vrijednosti. Kao što je reis Husein ef. Kavazović rekao tokom Sarajevo Halal Fair-a, halal nije novi trend već kontinuitet, a pojačano interesovanje za institucionalni pristup je posljedica potrebe da se živi u skladu sa tim kontinuitetom.

Posebno pitanje se nameće u kontekstu svakodnevne komunikacije. Socijalne mreže učinile su svijet drugačijim. Svaki stanovnik planete Zemlje ima danas mogućnost komunicirati sa ostakom svijeta kreirajući vlastiti medijski sadržaj. Čini se da odgovornost za izgovorenu riječ nikada nije bila veća. Ipak, s obzirom na ogromno nerazumijevanje koje vlada među ljudima, kao da nismo svjesni te odgovornosti. Šta nam je činiti?

Svakako, ljudi sad kao nikad prije imaju priliku da javno izraze svoje mišljenje. Nivo obrazovanja, načitanosti, informisanja i sposobnosti vlastitog kritičkog razmišljanja su presudni faktori kako će ostatak ljudi to procijeniti. Ono što je najbitnije jeste da ostanemo proaktivni i da se držimo institucija koje imaju kompetencije i autoritet za krajnju riječ. I ja sam islamski obrazovana, ali ne glumim muftiju niti fetva-i-emina, tako da koristim vlastiti um i znanje onoliko koliko mogu, ali se ipak i osvrnem na ulemu. Iskren nijjet je čovjekova vodilja, a uz to ide i čuvanje edeba prilikom svakog posla. Ne znam koliko je od pomoći, ali često nastojim sebe preispitati, kao što je radio h. Ebu Bekr kada je postao halifa, kako bi Poslanik a.s. reagovao u mom slučaju. Insan zaboravi, ali se uvijek treba vratiti na tu osnovu – kako bi Poslanik a.s. postupio? Šta bi rekao za ovaj moj postupak, ili za moju pasivnost na dešavanja? Sve osnove za odgovore na ta pitanja su u Kur’anu i sunnetu.

Sve je više nemuslimana koji pokazuju interes prema halalu kao takvom. Kako to objašanjavate?

Zbog toga što je prepoznat kao nešto što je čisto i dobro. Širenje GMO hrane i raznih oblika dodataka hrani i slično, doveo je do širenja bolesti i opadajućeg povjerenja u prehrambenu, pa i farmaceutsku i kozmetičku industriju širom svijeta. Ljudi se zato sve više okreću halalu, naročito imajući u  vidu da halal podrazumijeva i etičan odnos prema prirodi i životinjama.

Da li Islamska zajednica u BiH posvećuje dovoljno pažnje ovoj temi, odnosno da li je halal u smislu njegove institucionalne zastupljenosti kroz prava vjernika prije svega u javnim institucijama zadovoljen na adekvatan način? Kada to kažem mislim na prava vjernika na halal ishranu i neka druga prava, koja postoje u gotovo svim zemljama Zapada?

Islamska zajednica radi mnogo na institucionalnom pristupu, o čemu govori i činjenica da imamo jedan od najboljih sistema za halal certificiranje u svijetu. Međutim, svi muslimani trebaju shvatiti jednu vrlo bitnu stvar: postojanje islamske zajednice ne znači da će ona sve naše probleme riještiti umjesto nas. Odnos institucije i društva treba biti dvosmjeran kako bi se proširio u društvu. Tako se desilo i Zapadu jer su muslimani kao interesne grupe nastupili, a tržište i vlasti učinili svoje. Svako od nas ponaosob ima odgovornost da pruži potporu nastojanju da se halal širi institucionalno. Bosna Bank International je to prepoznala i nastoji putem Sarajevo Halal Fair-a, javnih edukacija i drugih aktivnosti pomoći Islamskoj zajednici da unaprijedi taj sistem halala u BiH.

Da li se po Vašem mišljenju čini dovoljno u vezi komuniciranja i promocije halala kao zdrave, normalne, korisne, a u isto vrijeme uvijek savremene vrijednosti, odnosno da li je to posao neke određene institucije ili svih onih koji su spoznali razliku?

Prilikom Sarajevo Halal Fair-a sam se osvjedočila o činjenici da se zaista radi na tome da se halal promoviše kao stil života koji se bazira na onom što je zdravo, čisto i dobro. To se nastoji i raditi kroz razne sajmove i slične događaje u svijetu. Upravo zbog toga je halal zastupljen ne samo među muslimanima već i nemuslimanskim potrošačima. Iz sličnih razloga je i islamsko bankarstvo poprimilo na većem značaju nakon svjeske finansijske krize 2008. godine tako da to ima, i imaće još jači odraz na svjetsko tržište.

Može li se projicirati razvoj situacije u pogledu halala kao načina življenja, kakvom očekujete budućnost u tom kontekstu?

Halal je budućnost. U kojoj tačno formi ne mogu garantovati. Tržište, međutim čini svoje. Postoji sve više inicijativa i pregovora za uključivanje halala kao jednog od instrumenata za postizanje UN-ovih ciljeva za održivi razvoj (SDG 2030). To je dovoljan pokazatelj, ali je potrebno raditi aktivno na tome kao građanin ovog svijeta, svako ponaosob i kroz svaki aspekt života. Halalu se pristupa kroz prizmu ekosistema koji se treba graditi i unaprjeđivati svakim danom, a član tog ekosistema su svi – potrošači, proizvođači, životinje, biljke i svi faktori proizvodnje.

halalmagazin.com 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top