Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Agrokorovo lutanje: Spolja Mercator, unutra Konzum

Agrokorovo lutanje: Spolja Mercator, unutra Konzum

Piše: Borivoje Simić

Baš kao što ne znate da li ste u Konzumu ili u Mercatoru, kada uđete u neki od velikih Agrokorovih tržišnih centara u BiH, tako još uvijek ništa nije jasno u vezi sa restrukturiranjem poslovanja dijelova hrvatskog koncerna u BiH.

Na ulazu vas dočeka natpis Mercator, kada dođete na kasu kasirka nosi opremu s natpisom slovenskog trgovca, ali su cijene, asortiman i sve ostalo Konzumovi.
Vjerujemo da po istom principu, uprkos brojnim dogovorima, nije jasno domaćim dobavljačima šta ih očekuje u budućim odnosima s dva Agrokorova maloprodajna subjekta.
Trebalo bi da sarađaju sa Mercatorom, ali im ovaj neće vraćati dugove.
Trebalo bi da Sarajevski kiseljak i Ledo dokapitaliziraju Konzum, ali o tome još nema naznaka. Nije baš sasvim jasno zašto su ove dvije firme u BiH, koje su usput opterećene debelim jamstvima za Agrokorove kredite, odabrane za dokapitalizaciju i šta će to po njihovo poslovanje značiti.
Dok se u Hrvatskoj vodi parlamentarna rasprava, formiraju istražne komisije, raspravlja o dubokoj prvovaliji nastaloj objavom brojki iz revizije, a tabloidni mediji bave time koliko je Todorić trošio na vlastiti luksuz, u vezi sa Agrokorovim restrukturiranjem nakon nekih početnih koraka sve pomalo stoji, a čini se kako je prolaskom vremena iznad postupka vanredne uprave sve više upitnika.
Zakon lex Agrokor, koji je suštinski pravna kapa za provođenje kontroliranog stečaja u Agrokoru, kao politički proces isključio je iz igre elemente uobičajenih postupaka u rješavanuju problema kompanija sa teškoćama. Povjerioci su marginalinalizirani i natjerani su da svoja prava traže putem međunarodnih sudskih postupaka.
Sve je oko Agrokora još uvijek zamršeno, a čini se kako neke izgledne mape puta za rješenje ogromnog Gordijevog čvora nema.
Sve je više onih koji smatraju da je stečaj navjerovatnije rješenje sa teškim posljedicama za sve kompanije, a što je ovih dana glasno izgovorio i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, nekadašnji prvi čovjek Mercatora.

Saglasno sve većoj neizvjesnosti i u Bosni i Hercegovini raste nervoza, pa je federalna Vlada odlučila da uredbom uvede „lex Agrokor“ i u Bosni i Hercegovini.
Iako se u početku govorilo kako BiH ne treba jedan takav zakon, očigledno da je procijenjeno kako je zaštita povjerilaca trenutno glavna briga i osiguranje da Agrokorova društva u BiH, prvenstveno, Konzum, poštuju zakone države, odnosno eniteta.
BiH je nakon Hrvatske najviše pogođena Agrokorovim slomom, te je više nego jasno da se s ozbirom na konce koji se vuku iz Zagreba i u BiH treba tražiti pandan u mjerama kontrole procesa koji se odvija oko Agrokorove krize. Iako, realno rečeno, neke velike efekte od bh. lex Agrokora ne treba očekivati. Sve će uveliko ovisiti od toga kakve će silnice iz Hrvatske dolaziti u BiH.

Kao i što je to prije nekoliko mjeseci bilo, sudbina Agrokora još uvijek je u dubokoj magli.
Ne zna se koliko će dugova biti otpisano, uprkos nekim obrisima ne znaju se tačni prioriteti u otplati potraživanja, a neizvjesni su oblici naplate, odnosno da li će doći do preuzimanja dionica pojedinih kompanija iz koncerna.

Nakon početne prilično jasne odlučnosti o smjeru djelovanja, vanredna uprava Agrokora sada je pred teškim odlukama koje ne može odgađati ukoliko želi da slučaj Agrokor vodi u željenom pravcu.

indikator.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top