Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Adnan Smailbegović: U FBiH ćemo vjerovatno imati tri stope poreza na dohodak

Adnan Smailbegović: U FBiH ćemo vjerovatno imati tri stope poreza na dohodak

Za privrednike su zakoni o doprinosima i o dohotku jednako važni, ako ne i važniji od Zakona o radu- kaže Adnan Smailbegović predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH i dodaje:
„Problem trenutno predstavlja i činjenica da je ubiranje prihoda od turističkih taksi minimalno, a onda se neko dosjetio da se uzima postotak od poslodavaca i to iz prometa, ne čak ni iz profita, nego iz ukupnog prometa, što je apsurdno.“

 Razgovarala: Almasa Bajrić

Nakon što je u maju ove godine preuzeo dužnost predsjednika Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Federacije BiH, za Adnana Smailbegovića nastupio je vrlo intenzivan period aktivnosti, jer je dužnost preuzeo nekako u jeku provedbe Reformske agende, čiji se najznačajniji dio najvećim dijelom tiče upravo privrede, a samim tim i poslodavaca. Ovaj uspješni biznismen, dugogodišnji direktor u kompaniji Prevent u BiH, vlasnik kompanije Wood Team iz Ilijaša, odličan je poznavalac poslovnih prilika u BiH.

Možete li na početku reći kakvi su Vaši planovi, kao novog predsjednika, kada je u pitanju organizacija i rad Udruženja poslodavaca Federacije BiH u narednom periodu?

Što se tiče Udruženja poslodavaca FBiH, moj cilj je da napravimo respektabilno udruženje koje će u svom sastavu, u samom vrhu ili Upravnom odboru, imati ključne ljude iz različitih oblasti poslovanja. Na način da organizacija Udruženja bude vertikalna u smislu da se formiraju grupacije industrija. Dakle, da imamo grupacije finansijskog sektora, građevinarstva, prehrane, trekstila, namještaja itd. Da u te grupacije, a samim tim i u Udruženje poslodavaca FBiH budu uključeni direktori najvećih kompanija određenih grupacija. To je nekakav moj fokus, jer mislim da je uvijek bolje da kada tema razgovora sa Vladom FBiH, sindikatom, budu zakoni koji se najviše tiču određenih grupacija, da upravo ljudi iz tih grupacija budu nosioci aktivnosti u smislu zaštite interesa poslodavaca vezanih za tu oblast, a ne predsjednik ili direktor Udruženja poslodavaca.

Kao novog predsjednika Udruženja, odmah su vas dočekale krupne stvari kada je u pitanju tripartitni dijalog sa Vladom Federacije BiH i sindikatima. Trenutno su u fokusu novi zakoni o doprinosima i dohotku koji su za privrednike od krucijalnog interesa?

Ovo je vrijeme u kojem svi pričaju o Reformskoj agendi. To je nešto što će narednih godina biti vrlo aktuelno. Jedan od razloga zbog kojeg sam prihvatio poziciju predsjednika Udruženja jeste i činjenica da sam u tome vidio priliku da budemo aktivni učesnici u ključnim reformama koje nam predstoje. Cilj mi je da Udruženja i ja kao predsjednik budemo dio razgovora i dogovora o esencijalnim stvarima kada je biznis u pitanju. Za privrednike su zakoni o doprinosima i o dohotku jednako važni, ako ne i važniji od Zakona o radu.

Šta se za privrednike sprema kada su u pitanju novi zakoni o doprinosima i dohotku?

„Sprema“ nam se oporezivanje svih neoporezivih naknada, kao što je topli obrok, prijevoz, regres uz paralelno smanjenje stope doprinosa. Porez na dohodak bi vjerovatno, da bi to malo sve skupa „ispeglao“, trebao imati progresivnu stopu. Vrlo je vjerovatno da ćemo imati tri stope poreza na dohodak. Vjerovatno će biti nulta stupa do nekog iznosa ostvarenog dohotka, još ne znamo da li je to nekih 600, 700 ili 800 KM. Slijedeće stope će vjerovatno iznositi 11 – 12 posto pa onda do 22 posto. Očekujemo da se uradi sveobuhvatna analiza koja će pružiti tačan uvid, a onda će Vlada FBiH ići sa prijedlogom. Suština ovih zakona je u slijedećem – da prvi korak reforme u donošenju ovih zakona, a to je nešto što je prihvatilo i naše Udruženje i Vlada FBiH, trebao bi biti fiskalno neutralan. Neutralan za fondove, za budžet, za poslodavce i za radnike u konačnici. Međutim, kao što sam već rekao, to je jednačina sa četiri nepoznate i neće je biti lako riješiti niti će baš svi do kraja biti zadovoljni. Ono što se već na prvu vidi, to je da će se na sve poslodavce koji su isplaćivali plaće blizu minimalnoj plaći i topli obrok blizu maksimalnom toplom obroku i prijevoz, kada se to oporezuje, a spusti stopa, to negativno odraziti. Radi se o manje- više dosta firmi u realnom sektoru i uposlenicima sa niskim plaćama, jer su oni iskoristili zakonsko pravo da praktično sami sebi spuste doprinose time što će isplaćivati što više neoporezivog dijela. S druge strane, oni koji su isplaćivali visoke plaće, a uglavnom se radi o finansijskom sektoru, osiguravajućim kućama, bankama pa i javnom sektoru, za njih će to sada biti povoljnije. Međutim, to će se morati jednom iznivelirati. S druge strane, svjedoci smo da penzioni i zdravstveni fondovi nisu u zavidnoj situaciji, naprotiv. Razumijem da oni ne mogu, niti smiju izgubiti ijednu KM prihoda. E, sada je potrebno to sve na neki način promijeniti, pomiriti što nije nimalo jednostavno.

Da li je Udruženje poslodavaca FBiH predložilo neku, svoju viziju, rješenja kako sami kažete vrlo kompleksne situacije?

Imamo neka razmišljanja koja idu u tom smijeru i sada ćemo pokušati to sa Vladom i sa Ministarstvom finansija FBiH usaglasiti.

Znači li to da postoje šanse da se neki od nameta na plaće, kao što su recimo naknade za turizam, šume itd. ukinu?

Upravo tako. Suština je da se svi parafiskalni nameti ukinu, da sve ono što se radnicima isplaćuje u gotovom novcu bude oporezivo, da je to dio plaće i da to ide u poresku osnovicu kako bi ti ljudi sutra imali normalne penzije. Ali i da se spuste stope doprinosa na plaće kako bi se u konačnici sve izniveliralo. To je ideja koju je Vlada FBiH plasirala i mi kao Udruženje možemo se složiti s tim. Naravno, potrebno je detaljno razraditi ovu mikromatematiku na način da niko ne bude oštećen.

Znači li to da turističke zajednice i slične stvari više neće finansirati poslodavci, aza koje nismo bili uopće sigurni gdje, u konačnici, idu naši novci?

Turističke zajednice, šume i ostalo će se finansirati iz svojih izvornih prihoda. U FBiH postoji turistička taksa koja košta dvije KM, koja se plaća za svako noćenje. Svjedoci smo porasta broja turista koji dolaze u BiH iz godine u godinu. Problem trenutno predstavlja činjenica da je ubiranje prihoda od turističkih taksi minimalno, a onda se neko dosjetio da se uzima postotak od poslodavaca i to iz prometa, ne čak ni iz profita, nego iz ukupnog prometa, što je apsurdno. Sada se iz tog tzv. poreza na rad puno stvari finansira. Finansira se kompletan penzioni fond, zdravstveni fond pa onda turističke zajednice, šume, vode, elementarne nepogode i dosta stvari koje nemaju baš puno logike. Pogledajte zdravstveni sistem u Engleskoj. Kažu da u Engleskoj imaju najbolje razvijen sistem medicinske zaštite. Tamo se sistem ne finansira iz doprinosa, jer tada zdravstvo plaćaju samo oni koji su zaposleni, a koriste ga svi građani. Dakle, korektno bi bilo da ako koriste svi, da svi i plaćaju. To je jedino moguće kroz poreze koje svi plaćaju, a to su indirektni porezi, odnosno, PDV. U Engleskoj se zdravstvo finansira iz PDV-a, jer svi kada kupe kiflu u pekari plaćaju dio PDV-a. Iz tog dijela PDV-a jedan dio ide za zdravstvo.

A konačni rezultat bio bi…?

Smatramo da će se smanjenjem poreza na rad, odnosno, doprinosa da budem vrlo precizan, povećati zapošljavanje. To će ujedno smanjiti sivu ekonomiju, jer naravno, puno se više isplati držati radnika i ne prijaviti ga, ako su vam doprinosi na plaću 70, nego 40 posto. Siva ekonomija će se smanjiti, a samim tim će se početi povećavati prihodi u fondovima, sa manjom stopom, to je suština.

Čini se da je i Udruženje poslodavaca nonstop u nekakvoj defanzivi, nema vas dovoljno u medijima, ne čuje se vaš glas kada su u pitanju neka ključna ekonomska pitanja za ovu zemlju?

Slažem se sa vama. No, međutim, teško ćemo mi preko noći mijenjati te stvari, jer sada trebamo nekome objasniti kako radimo za dobro ove države. To ne mogu raditi samo poslodavci, moraju u tome i drugi biti aktivni, ukazati na činjenično stanje, da je više kvalitetnih poslova i poslovnih ljudi sa vizijom, koji naravno ispunjavaju obaveze prema radnicima, državi, društvenoj zajednici, svima će biti bolje. I to moraju shvatiti svi, poslodavci, sindikati, vlasti, građani… Naravno, Udruženje poslodavaca treba i mislim da bi trebalo biti intenzivnije prisutno u javnosti, u medijima, kreirati javno mijenje. Naravno, ne možemo sami, ali možemo raditi na kreiranju takvog imidža poslovnih ljudi uz naše članstvo.

U septembru imamo situaciju da se na bh. tržištu pojavila jedna velika svjetska duhanska kompanija, kao što je British American Tobacco pa najavu velikih ulaganja Investment Corporation of Dubai u Sarajevo. Sve to u javnosti prati puno skepse, sumnje. Kakav je stav Udruženja poslodavaca FBiH kada je u pitanju dolazak stranih investitora u BiH?

Mislim da nije bitno odakle dolazi novac za ozbiljne investicije u ovu zemlju i takav novac je dobrodošao. Da li će on doći preko British American Tobaccoa ili preko fonda iz Dubaia ili nekog drugog, bitno je da dolaze ozbiljni projekti. Ono što sam pročitao u intervjuu izvršnog direktora Investment Corporation of Dubai Mohammeda Ibrahima Al Shaibania, vidi se da se radi o ozbiljnom Fondu čiji kapital iznosi 150 milijardi eura. U ovom trenutku imaju projekte koji samo u nekretninama vrijede pet milijardi. To su vrlo, vrlo ozbiljni investitori i takve investitore ovdje treba dočekati sa crvenim tepihom. Ovdje često brkamo dvije stvari. Brkamo građane Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije, koji dođu, kupe pola duluma zemlje i naprave vikendicu za 20.000 KM. To nisu investitori. Ovo su ozbiljni investitori i trebamo prestati brkati te dvije stvari. Oni će ovdje sigurno doći sa ozbiljnom poslovnom logikom i investirati u ozbiljne stvari, naravno da će najprije pogledati gdje oni imaju svoj interes i kako će investirani novac vratiti. Bit će vrlo sretni ako i BiH ima interesa, a morat će imati interes, jer inače projekt nije održiv.

Pa zašto smo onda sumnjičavi prema sredstvima koja dolaze iz arapskih fondova?

Mi smo historijski navikli da radimo sa Evropom. Mi smo dio Evrope. Kada kao poslovni čovjek odem u Italiju, Njemačku, Austriju, osjećam se kao kod kuće. Mi smo ovdje kulturološki, geografski i mentalno dio Evrope i nama su evropski investitori puno bliži iz tog razloga, ali i arapski kapital je ovdje vrlo poželjan. Naravno, kao i svaki drugi koji će značiti ozbiljno ulaganje u ozbiljne projekte.

Preuzeto iz business magazine

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top