Vijesti iz zemlje

Adem Demaci je proveo 28 godina u zatvoru: Odlazak “evropskog Mandele”

Aktivista za prava Albanaca sa Kosova, Adem Demaci, koji je u četvrtak preminuo u 83. godini života, sahranjen je danas u prisustvu više hiljada građana i uz najviše državničke počasti na groblju palih boraca u naselju Velanija, u Prištini, javlja Anadolu Agency (AA).

Ceremonija sahrane započeta je komemoracijom održanoj na Trgu Skenderbeg u prisustvu najvišeg državnog vrha Kosova, predsjednika Albanije Ilira Mete i političkih predstavnika Albanaca iz regiona. Tijelo Adema Demacija u pratnji velikog broja građana ispraćeno je ulicama Prištine do groblja palih boraca. Na groblju se od Adema Demacija oprostio njegov dugogodišnji saradnik, Seladin Novosela, a gardisti Kosovskih bezbjedonosnih snaga ispali su počasne plotune.

Prethodno je u svom govoru na komemoraciji, predsjednik Kosova, Hashim Thaci izjavio da je Adem Demaci bio simbol otpora i albanski zatvorenik broj jedan u bivšoj Jugoslaviji i Evropi, koji je proveo 28 godina u zatvoru. Thaci je kazao da je Demaci cio život posvetio velikom cilju, slobodi i nezavisnosti Kosova.

“Životni ideal Adema Demacija bio je ujedinjenje Albanaca. Osnovni princip njegove političke filozofije bio je zasnovan na ideji da prvi korak slobode i oslobođenja treba preuzeti od sebe. Stoga, Adem Demaci bili su politički događaji na Kosovu 1968., 1981. i 1989. godine. Adem Demaci bio je slavni rat Oslobodilačke vojske Kosova”, kazao je Thaci.

Naglasivši da je Demaci za svoju hrabrost i angažaovanje za slobodu izražavanja, nagrađen nagradom Saharov od strane Evropskog Parlamenta 1991. godine, Thaci je istakao da se Demaci zalagao za opraštanje i pomirenje umjesto osvete.

Predsjednik Albanije, Ilir Meta je kazao da je Adem Demaci bio primjer za sve Albance, koji se borio protiv onih koji su pritiskali i gazili albanski narod.

“Evropa i cio svijet te znaju kao evropskog Mandelu, kao albanskog Saharova, kao političkog zatvorenika koji je mnogo godina proveo u zatvoru u bivšoj Jugoslaviji, ali ti si bio, jesi i ostaćeš zauvek Adem Demaci, Albanac i neumorni borac za slobodu”, kazao je Meta.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj je istakao da je Adem Demaci žrtvovao svoju ličnu slobodu, za slobodu i potpuna prava svog naroda. Na komemoraciji su govorili i Ali Ahmeti, politički lider Albanaca iz Makedonije, te djeca Adema Demacija, Abetare i Shqiptar.

Sahrana Adema Demacija je organizovana pod patronatom predsjednika Kosova, Hashima Thacija, koji je proglasio i trodnevnu nacionalnu žalost.

Adem Demaci, rođen je 26. februara 1936. godine u selu Donje Ljupče, kod Podujeva. U Beogradu je studirao svjetsku književnost, a prvo zaposlenje mu je bilo uredničko mjesto u prištinskom list Rilindja. Bio je novinar, pisac, političar i poznati aktivista za ljudska prava.

Za svoj politički angažman u bivšoj Jugoslaviji, Demaci je odslužio 28 godina zatvora. Nakon puštanja na slobodu 1990. godine nastavio je svoju političku aktivnost, a mnogi su ga zvali i kosovski Nelson Mandela. Osnovao je i predvodio Kosovski Odbor za ljudska prava i slobode od 1990. do 1995. godine. Ulazi 1996. u političke vode, došavši na čelo bivše Parlamentarne partije Kosova. U tom periodu Demaci je predložio stvaranje konfederacije Kosova, Srbije i Crne Gore, koja bi se zvala Balkanija.

U periodu 1998. i 1999., kada je održana i Konferencija u Rambujeu, u Francuskoj o budućnosti Kosova, bio je politički portparol Oslobodilačke vojske Kosova.

Nakon rata nije se bavio politikom. Jedno vrijeme je bio predsjednik Upravnog odbora javnog servisa Radio televizije Kosova, a potom je bio i predsjednik Saveza književnika Kosova od 2005. do 2007. Napisao je roman “Krvava zmija”, čiji je izlazak bio zabranjen od strane bivšeg jugoslovenskog komunističkog režima. Knjiga je ugledala svijetlost dana tek nakon devedesetih godina. Za svoj rad dobio je niz uglednih međunarodnih priznanja, prestižnu međunarodnu nagradu “Saharov” (1991), nagradu Univerziteta u Oslu za ljudska prava (1995), a 2010. je postao dobitnik nagrade Heroj Kosova.
Akos.ba

Povezani članci

Back to top button