Raste broj turista u općini Stari Grad: Dani općine nude raznovrstan kulturni sadržaj
Sarajevska općina Stari Grad poznata je u svijetu kao prostor na kojem se u krugu od oko 500 kvadratnih metara nalaze bogomolje muslimana, pravoslavaca, katolika i jevreja. Izuzev u Jerusalemu, takvo nešto se ne može vidjeti nigdje u svijetu
Piše: Vesna Bešić
Iz godine u godinu na području sarajevske općine Stari Grad raste broj turista, a najčešći su iz Turske, Hrvatske, Slovenije, u posljednje vrijeme jako puno gostiju i iz Srbije, ali i iz Njemačke Australije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Sarajevska općina Stari Grad poznata je u svijetu kao prostor na kojem se u krugu od oko 500 kvadratnih metara nalaze bogomolje muslimana, pravoslavaca, katolika i jevreja. Izuzev u Jerusalemu, takvo nešto se ne može vidjeti više nigdje u svijetu.
Najviše iz tog razloga, ali i zbog toga što se na području te općine nalazi 58 spomenika proglašenih nacionalnim od historijskog značaja za BiH, starogradsku općinu posjećuju turisti iz cjelog svijeta. U maju općina slavi svoje dane različitim kulturnim sadržajima.
Načelnik općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) da je obilježavanje Dana općine Stari Grad planirano od 2. do 10. maja i tu je planirano održavanje desetak raznih kulturnih manifestacija.
“Ono što bi posebno želio da izdvojim, pored svečane sjednice koja će biti 4. maja u Vijećnici, tu će biti određeni kulturni sadržaji. Imamo dječiji festival, ali i manifestacija koja će biti održana u haremu Careve džamije ‘Sultanova sofra’ gdje će biti predstavljen način života i rada iz osmanskog perioda”, istakao je Hadžibajrić.
Naglasio je da su se organizatori ove manifestacije potrudili da naprave i nošnje iz tog perioda.
“Tradicionalno, osim ove tri manifestacije koje sam nabrojao, bit će veoma puno manifestacija koje su vezane za osnovne škole, jer smo uključili dosta djece. To jeste, kako sam ja ovdje načelnik, da se što više mladih uključi u Dane opštine Stari Grad”, pojasnio je Hadžibajrić.
Naime, 2. maja će biti održan Drugi festival dječije umjetnosti FANI na Trgu oslobođenja – Alija Izetbegović, zatim 4. maja će biti održan Drugi međunarodni naučni skup “Sarajevo i svijet” u hotel u “Europa” kao i svečana sjednica Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo u Vijećnici i “Sarajevske sultanove sofe” izložba akademskog slikara Zekerijaha Nalića.
Za 5. maj, između ostalog, predviđeno je potpisivanje Sporazuma o saradnji s Općinom Fatih (Republika Turska) i Općinom Kašan (Islamska Republika Iran), priredba učenika osnovnih škola “Djeca na dar Općini” na Trg oslobođenja – Alija Izetbegović kao i Izložba slika akademskog slikara Irfana Hoze u Galeriji Mak.
Hadžibajrić je naglasio da su gledali da obilježavanje Dana općine Stari Grad bude što sadržajnije, ali da imaju što značajnije projekte. Pozvao je i sve građane da u što većem broju posjete sve ove manifestacije.
U povodu Dana općine Stari Grad 6. maja je predviđena posjeta učenika “Tunelu D-B”, podjela poklona članovima porodica šehida i poginulih boraca, RVI i demobilisanih boraca. Već 7. maja organizovat će se Međunarodni turnir u tavli “Sarajevo open 2016” kao i izložba Bosansko-turskog prijateljstva, Balkanski mevlevijsko-istraživački centar.
Festival “Doajeni sevdalinke” planiran je za 8. maj kao i nastup umjetničkih društava “Bosna Folk” i “Bijelo Polje” na Baščaršijskom trgu. Dani općine Stari Grad bit će završeni 10. maja koncertom legendi sevdaha na Baščaršijskom trgu.
– Svake godine je broj turista rastao u prosjeku između 12 i 15 posto
Načelnik je istakao da su Dani općine i svojevrsna najava turističke sezone na području ove općine.
“Nažalost, turistička sezona je u zadnjem kvartalu 2015. poprilično podbacila zbog nemilih događaja koji su se događali krajem godine, ubistvo dva vojnika, najava navodnih terorističkih akata… Decembar, januar i februar su bili poprilično tanki s posjetom gostiju”, pojasnio je Hadžibajrić.
Prema podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo (KS), oko 27 posto je posjeta bila manja u odnosu na isti period prošle godine.
“Nadam se da će ova godina, kako je sada krenula, i po turistima koji dolaze, biti puno bolja i da ćemo ponovo imati rast kao što smo imali u posljednjih šest ili sedam godina. Svake godine je broj turista rastao u prosjeku između 12 i 15 posto. Sarajevo je definitivno najinteresantnija destinacija kada je u pitanju BiH, što je i razumljivo, jer se u Sarajevu ima šta i vidjeti”, poručio je Hadžibajrić.
Prema njegovim riječima, treba se raditi na bogatijoj ponudi i sadržajima za turiste koji dolaze u Sarajevo, jer se ne može doći u bh. prijestolnicu i biti 24 ili 48 sati i vidjeti sve ono što ovaj grad nudi.
“Ima se u Sarajevu šta vidjeti. Osmislite ture i ja sam ubijeđen da se turisti ovdje mogu zadržati minimalno između pet i sedam dana, ukoliko žele da vide i upoznaju Sarajevo”, poručio je Hadžibajrić.
Kada je opština Stari Grad u pitanju najviše je gostiju iz Turske, zatim iz Hrvatske, Slovenije, u posljednje vrijeme jako puno gostiju i iz Srbije.
“Dakle, riječ je o prostoru bivše Jugoslavije. Ima puno i Nijemaca koji dolaze pa čak i iz Australije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Šaroliki su turisti i posjeta, ali sigurno je da su na prvom mjestu građani iz Turske, jer oni imaju određenu tradiciju i kulturu kada je u pitanju obilazak ovih kulturno-historijskih znamenitosti. Na kraju krajeva, to je njihova baština i ostavština, ne treba zaboraviti da su ovdje preko 500 godina bile Osmanlije koje su ostavile dubok trag”, ispričao je Hadžibajrić.
Pozvao je građane svih evropskih zemalja da dođu i posjete ovaj grad i općinu i podsjetio da općina Stari Grad predstavlja “Jerusalem u malom”.
“Ne može se to sresti ni u jednom drugom evropskom gradu, izuzev u Sarajevu, da vi imate na 500 kvadratnih metara četiri različite bogomolje, četiri konfesije. To se rijetko gdje može susresti i vidjeti, pogotovo kada je Evropa u pitanju i ovom prilikom pozivam sve turiste iz Evrope, vrata Sarajeva su širom otvorena. Ovdje živi dobar narod”, dodao je Hadžibajrić i dodao da dođu i vide ono što ne mogu u svojim sredinama.
Akos.ba
