Hafiz Ammar ef. Bašić: Post je generalni servis duše
Hafiz Ammar ef. Bašić govori o ramazanu i različitim aspektima ovog mjeseca za muslimane širom svijeta. “Post je trening duše. Odricanje od jela i pića je samo jedna dimenzija posta”, kaže hafiz Ammar ef. Bašić
Razgovarao: Nedžad Novalić
Hafiz Ammar ef. Bašić rođen je 1989. u Derventi, od oca Nihada i majke Halide. Osnovnu školu završio je u Sarajevu, a 2008. godine i Gazi Husrev-begovu medresu kao učenik generacije. Još kao učenik medrese 2007. položio je hifz Kur’ana, a nakon medrese upisao je Fakultet islamskih nauka koji završava 2012. godine kao najbolji student u generaciji. Učestvovao je na međunarodnim takmičenjima iz hifza u Dubaiju i Meki, a trenutno je imam u džematu Lužani.
Hafiz Ammar ef. Bašić, kada objašnjava zašto je čovjeku uopće naređen post, kaže da Bog najbolje poznaje čovjeka, zato što je On njegov Stvoritelj.
“Svi vidimo da život oko nas ima svoj početak i svoj kraj. Nemoguće je iskreno ne pogledati u kosmos, biljni i životinjski svijet, prirodu i godišnja doba, a ne ustvrditi da sve funkcioniše perfektno. U toj idili čovjek je, jedini sa umom i slobodnom voljom, zadužen da bude namjesnik na zemlji. Često čovjek zaboravi svoju zadaću, a onda ga Stvoritelj podsjeća na istu. Post je stanje u kojem se čovjek vraća svojoj zadaći. On je za vrijeme posta svjestan i savjestan, on vodi računa o riječima i djelima, vodi računa o drugome. Post dođe kao generalni servis duše koja se tokom 11 mjeseci hvata u koštac za izazovima života. Šta je to što razlikuje živog i mrtvog čovjeka – to je duša. E ta duša traži svoju hranu, baš kao što i tijelo traži hranu. Mnogi ljudi ne čuju zov duše da je nahrane. Tu nam post pomaže, da pronađemo sami sebe”, kaže hafiz Ammar ef. Bašić.
Post je mnogo više od ostavljanja hrane i pića
On dodaje da je post glavni sadržaj ramazana, ali svakako nije jedini.
“Zapravo, post da bi bio post potrebno je uložiti mnogo veći napor od pukog ostavljanja hrane i pića. Poslanik Muhamed, a.s., nas uči da onaj ko ne ostavi ružan govor i djela, ne mora ni hranu ostavljati. Bojim se da ne razumijemo vjeru suštinski, već veoma često formalno. Vjera treba da nas odgoji i nauči ljubavi, a nikako onome što je suprotno. Oni koji se pozivaju na vjeru, a njihova djela nisu paradigma čestitosti, ljubavi i odgoja – za takvo što nije kriva vjera, već manjkavost tih ljudi u razumijevanju vjere”, naglašava hafiz Ammar ef. Bašić.
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Ramazanski simboli, pored posta, su, prema mišljenju hafiza Bašića, Kur’an kao posljednja Božija objava, dobročinstvo prema porodici i bližnjima, svijest o potrebama siromašnih.
“Kur’an je posljednje izdanje jedne univerzalne Božije riječi i preporučujem svakome da makar jednom u životu pročita prijevod ove nevjerovatne knjige. Kur’anu se posebno u ramazanu vraćamo, jer je njegova objava počela u ovom mjesecu. Kur’an nas treba naučiti ravnoteži u životu, da budemo uspješni na ovom svijetu, ali da ne robujemo materijalnim vrijednostima. Zanimljiv je detalj da o važnosti srednjeg puta govori 143. ajet u suri koja ima 286 ajeta. To nije slučajno. Iftari u ramazanu su bitni, ali je mnogo važnije posvetiti se ljudima koje zovemo na iftare. Sretna porodica i međuljudski odnosi su u suštini islamskog učenja. Ramazan nam pomaže da se zbližimo sa onima s kojima inače nismo bliski. Treba znati da je pokazatelj čovjekove vjere odnos prema najbližima, jer tu najmanje ima glume. Svaki čovjek pokaže pravo lice u svojoj kući. Također, ramazan je radost siromašnima, jer kroz izdvajanje iz dijela imovine, koje je imućnima obavezno (zekat), te kroz sadaku i oni osjete veličinu ovog mjeseca. Kada sve saberemo, u današnjem vremenu veća je moralna kriza od ekonomske. Na jednom dijelu planete ljudi umiru od gladi, na drugom od pretilosti. Ne nedostaje svijetu dobara i imetka, nedostaje morala da se to rasporedi. Ramazan nas uči da imamo osjećaj za druge, a u savremenom dobu sebičnosti malo ko o tome razmišlja”, kaže hafiz Ammar ef. Bašić.
Kada želi običnim ljudima objasniti zašto bi trebali postiti po 18 sati dnevno, hafiz Ammar ef. Bašić kaže da je post naređen da bi nas oslobodio iluzije da se ne možemo mijenjati!
“Čovjek koji posti ostavi 18 sati hranu i piće. Također, postač ostavlja i spolna uživanja. Kao da nam Gospodar želi poručiti, ako ste u stanju ostaviti stvari koje su nužne za opstanak čovječanstva (hranu, piće i intimne odnose), pa kako da ne ostavite stvari koje nisu nužne za vaš opstanak, poput laži, ogovaranja, klevetanja, preziranja, sukobljavanja…”, kaže on.
Post je trening duše. Odricanje od jela i pića je samo jedna dimenzija posta.
“Postač se suzdržava od ružnog i lažnog govora, od prljavog pogleda, od lošeg mišljenja o drugima. Postač kada bude napadnut dva puta treba kazati: ‘Ja postim!’, kako bi dao do znanja i sebi i drugima da je on u jednom posebnom stanju”, dodaje hafiz Bašić.
Ramazan je i ove godine u ljetno vrijeme, dani su dugi i doista postoje ljudi koji, zbog posla, teško mogu postiti. No, često se postavlja pitanje kako da neko odredi je li u stanju postiti ili nije, čime da izmjeri svoje mogućnosti.
“To se mjeri snagom vjere kod pojedinca. Čvrst vjernik, svjestan vrijednosti posta, će postiti i dok radi. Oni labilniji će vrlo lako pronaći opravdanje. Naravno, ima opravdanih slučajeva kada se post može odgoditi. To su bolesnik, putnik, trudnica, dojilja, te osoba koja radi do te mjere težak fizički posao da bi post utjecao na zdravlje. Međutim, to niko nema pravo sam sebi odrediti, već se mora konsultovati sa stručnjacima na polju šerijatskih nauka”, ističe hafiz Ammar ef. Bašić.
Uraditi ramazansku zadaću
Čovjek bi iz ovog mjeseca trebao bi izaći čist od grijeha, smatra hafiz Bašić.
“Onaj ko je čist od grijeha i drugima prašta. Dakle, po kvalitetu ponašanja pojedinca prema drugima može se znati koliko je neko proživio efektivan ramazan. Također, ramazan nam treba povećati svijest o Bogu, pa onaj ko bude bliži Bogu nakon ramazana, kroz namaz i druge obrede, može se nadati primljenom ramazanu. To i jeste vjera, odnos prema Stvoritelju i odnos prema stvorenjima”, dodaje on.
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Iftari, sehuri i druženja sigurno su specifičnost ramazana. Ipak, ključno je naći mjeru da se ne pretjera u nekim stvarima.
“Sve ovisi kakva je kome ambicija u ovom mjesecu. Neko se raduje ramazanu radi hrane i televizijskog programa, a neko radi oprosta grijeha i činjenja dobrih djela. Onaj ko zna smisao, neće pogriješiti. Postač ima dvije radosti, prilikom iftara i prilikom susreta sa svojim Gospodarom. Onaj kome ova druga radost bude veća, neće pretjerati pri ovoj prvoj. Jednostavno, moramo uraditi ramazansku zadaću, približiti se Stvoritelju, bližnjima i naučiti vladati sobom. Sve ostalo je tu da bi nam pomoglo u tom zadatku”, kaže hafiz Ammar ef. Bašić.
klix