Vi ste ovdje
Home > Duhovnost > Islamske teme > Neophodnost promjene odnosa prema Kur'anu

Neophodnost promjene odnosa prema Kur'anu

Od vremena Poslanika, a.s., pa do danas muslimani širom svijeta su pridavali veliku pažnju učenju Kur'ana, kako napamet tako i iščitavanju njegovih poruka bez memorisanja.

Onima koji bi znali napamet Kur'an (hafizi) odavala se počast i bili bi poštovani u narodu. No, u proteklih nekoliko decenija izučavanje Kur'ana zapostavljeno je među muslimanima te se njime uglavnom bave ljudi u medresama i na islamskim fakultetima. Na našim prostorima tek u posljednjih nekoliko godina možemo primijetiti da se osnivaju škole Kur'ana koji okupljaju uglavnom omladinu s ciljem učenja Allahove knjige.

Potrebno je prije svega mijenjati svijest kod ljudi o tome da za učenje Kur'ana nije potrebno biti  izvanredno nadaren te da pamćenje ajeta nije dostupno samo rijetkima, odabranima, jer za Kur'an Allah ,dž.š., kaže u suri El-Kamer: „A Mi smo Kur'an učinili dostupnim za učenje napamet i pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio?“ (Kamer, 22. ajet)

Dakle, Allah nam je Svoju Knjigu učinio dostupnom za pamćenje a na nama je koliko ćemo stremiti ka ostvarenju toga cilja, jer razlika između onih koji poznaju Kur'an napamet i onih koji ga ne poznaju jeste u količini uloženog truda, izdvojenog vremena, energije, razumijevanja prioriteta i želje za uspjehom na oba svijeta.

Koristi učenja Kur'ana

Da bi se određeni posao obavljao kvalitetno svaki čovjek mora imati snažnu motivaciju. Što je posao kompleksniji, obimniji, zahtjevniji motivacija mora biti jača i osoba mora imati određenu naknadu za uspješno obavljen zadatak. Tako je isto i sa učenjem Kur'ana. Svako onaj ko ga želi učiti prije svega želi da zna šta dobija za njegovo učenje, odnosno, koje su koristi od tog posla. Te koristi su mnogostruke, neke od njih su vezane za ovaj svijet a neke od njih će biti čovjeku date na korištenje u vječnom boravištu, džennetu.

Poslanik ,a.s., kaže: “Najbolji među vama su oni koji nauče Kur'an i druge njemu podučavaju.” (Hadis bilježi Buhari) Dakle, Allah je one koji poznaju Kur'an, podučavaju druge njemu, slijede kur'anske sadržaje odvojio od drugih ljudi time što ih je okarakterisao kao najboljima među svim ljudima, jer znaju i slijede ono što je najbolje, pozivajući pri tome ka istini i podučavajući druge onome čemu ih je Allah počastio.

„Ovaj Kur'an je Allahovo uže, on je očito svjetlo i koristan lijek, zaštita je onome ko ga prihvati i spas onome ko ga slijedi. Njegove tajne se ne iscrpljuju, i što se više uči biva svježiji i interesantniji. Učite Kur'an, jer će vas Allah radi učenja njegova nagraditi, za svaki harf deset sevapa! Ja vam ne kažem: ELIF-LAM-MIM je harf, već ELIF je harf, LAM je harf, MIM je harf.“ (Hadis bilježi El Hakim u Mustedreku i Et Tirmizi u Sunenu)

Hadis jasno ukazuje na višestruke koristi učenja Kur'ana kao što su svjetlo, lijek, zaštita, te na koncu spas svima onima koji ga slijede, jer u njemu je samo ono što je najljepše i najbolje za ljude. Nema toga ajeta koji će čovjeka na stranputicu odvesti, Kur'an je Allahovo uže nama spušteno za koje treba svi čvrsto da se držimo kako bismo uspjeli na ovom i na budućem svijetu. Jedna od mnogobrojnih kur'anskih mudžiza (nadnaravnih osobina) je ta što učenjem ajeta iz Kur'ana uvijek nanovo budemo oduševljeni kako melodikom tako i sadržajem, što nije osobina niti jedne druge knjige, niti bilo čije ljudske riječi. Svaki musliman treba biti ponosan jer posjeduje Knjigu koja je neiscrpna, neiskrivljena, nenadmašna u bilo kojem smislu. Pamćenje takve knjige jeste privilegija istinske elite, miljenika Allahovih na zemlji, kojima On ukazuje neizmjerne počasti dopustivši im da u svojim prsima čuvaju riječi od Tvorca svega što postoji, Prvoga, Posljednjega i Jedinog hvale Dostojnog.

Na kakvom su položaju oni koji se konstantno druže sa Allahovom knjigom kazuje nam i sljedeći hadis: „Allah ima svoj ehl među ljudima. ‘Koji su to Allahov Poslaniče?’ – upita neko. ‘To su oni koji su stalno sa Kur'anom (ehlul-Kur'an). Oni su Allahov ehl (čeljad) i Njegovi odabranici’ – odgovorio je Allahov Poslanik.“ (Hadis  prenosi imam Ahmed u svome Musnedu od Enesa b. Malika)

Kada bi ovaj hadis bio jedini poticaj vjernika da se druže sa Kur'anom, doista bi bio dovoljan. Jasno vidimo da Allahov miljenik ne može biti svako, već samo oni koje On odabere. Naša stremljenja moraju biti usmjerena ka tome da mi budemo jedni od tih koje će Svevišnji uzeti u Svoju zaštitu. U drugim hadisima navode se mnoge nagrade i počasti koje se odnose na one koji su u stalnom dodiru sa Kur'anom. Za njegovo učenje, ne samo da će koristi imati učač već će plodove njegova učenja imati i roditelji hafiza kojima će na Sudnjem danu biti stavljena kruna od nura koja će svijetliti kao što svijetli sunce, te će biti zaogrnuti sa dva ogrtača kakvih nema na dunjaluku zbog toga što je njihovo dijete bdjelo nad Božijom riječju.

„Objavljujući ti ovaj Kur'an, Mi tebi o najljepšim događajima kazujemo iako prije njega nisi doista ništa znao“ (Jusuf 3. ajet)

„Kur'an nije izmišljena besjeda, on priznaje da su istinite knjige prije njega objavljene, i objašnjava sve, i putokaz je i milost narodu koji vjeruje.“ (Jusuf 111. ajet)

„Mi Kur'an pun mudrosti objavljujemo, i na istinit način se on objavljuje. A tebe smo poslali samo zato da radosne vijesti donosiš i da opominješ.“ (Isra 105. ajet)

„I pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima vašim – Allah je, uistinu, dobar i sve zna.“ (El Ahzab 34. ajet)

„Kur'an je samo pouka svjetovima, onome od vas koji hoće da je na Pravome putu.“ (Et Takvir 27-28. ajet)

Pored nagrada koje su učačima obećane u Kur'anu i hadisima Muhameda ,s.a.v.s., postoje još neke koristi za učenje Kur'ana kao što  su jačanje memorije, elokvencija, mogućnost boljeg organiziranja vremena, smirenost, sposobnost odvajanja bitnog od nebitnog i mnoge druge.

Dakle, pomoću stalnog druženja sa Kur'anom razvijamo sposobnosti pomoću kojih možemo imati višestruke ovosvjetske koristi. Svjedoci smo često  kako su nažalost nemuslimani ti koji prednjače po pitanju organiziranja vremena i svjesniji su obaveze maksimalnog korištenja svake minute kako bi ostvarili zacrtane ciljeve. Mi muslimani smo tome preči jer nam Allah ukazuje na bitnost vremena i u Kur'anu: „Tako mi vremena; čovjek, doista, gubi; samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.„ (Sura Asr 1-3)

Pored toga što kao orijentir za organiziranje vremena imamo pet dnevnih namaza i učenje Kur'ana je također jedna vrsta orijentira koji nam pomaže da se klonimo što je više moguće besposlica koje nas odvraćaju od onoga što je korisno i dobro po nas. Što smo više posvećeni Kur'anu sve manje bi trebali imati potrebu da trošimo vrijeme na djela od kojih nikakve koristi nemamo, također nemamo potrebu niti da se pretjerano družimo sa ljudima sa kojima ne dijelimo zajedničke cilje i interese. Sve ovo nas upućuje na zaključak da je učenje Kur'ana jedan sistem koji objedinjuje mnoge životne segmente te zahtijeva od nas eliminisanje svega onoga što nam stvara poteškoće i što nas odgovara od korisnih dijela. Musliman u svakom momentu mora imati jasne i nedvosmislene ciljeve, visoke ambicije koje nastoji ostvariti i u svakom momentu se baviti nečim za šta se nada Allahovoj nagradi.

Jasne su koristi i nagrade za učenje Kur'ana, ali kako započeti?

Veoma često kod današnjih muslimana i muslimanki možemo vidjeti da bez obzira što su već dugi niz godina na namazu, poste mjesec ramazan, izvršavaju mnoge islamske dužnosti, ipak ne znaju čitati Kur'an na arapskom niti imaju ikakvu želju da nauče. Znači, obavljaju namaz pet puta na dan na kojem uče Fatihu i manje odlomke iz Kur'ana ali ne znaju pravilno izgovarati slova. Takvi ljudi su veoma često uspješni, akademski obrazovani, doktori, profesori, arhitekte i informatičari. Međutim, nikada nisu osjetili potrebu ili tačnije nisu smogli snage da nauče kur'ansko pismo kako bi mogli pravilno čitati Časnu Knjigu i na taj način oplemeniti svoju dušu i težiti nagradama i koristima od učenja Kur'ana koje su ranije navedene. Glavni uzrok te letargije je obično manjak samopouzdanja, nedostatak svijesti o bitnosti poznavanja arapskog pisma i osnovnih pravila učenja Kur'ana kako bi njihovim poznavanjem osjetili još veću slast u vjeri i na taj način dobili dodatni izvor neiscrpne energije. Ta energija se može steći jedino ukoliko se Kur'an pravilno uči na jeziku na kojem je objavljen. Takvu blagodat je nemoguće upotpunuti učeći po transkripciji.

Svako onaj ko je završio fakultet ili savladao strani jezik treba da se zapita na koji način mu je to pošlo za rukom, odakle je našao motivaciju za takav poduhvat te istim principom pristupiti učenju Kur'ana. Danas je vrijeme kada je Kur'an najviše zapostavljen od muslimana još od vremena od kada je objavljen. Kur'an je zapostavljen kako kod pojedinaca tako i kod šire zajednice. Pristup se jednostavno mora promijeniti ukoliko se želi napredovati, mijenjati trenutna situacija za koju se svi slažu da nije nimalo povoljna kada su u pitanju muslimani. Neke stvari u životu su sasvim jednostavne ali ih ljudi čine komplikovanim. Muslimanima je danas potrebna mudrost, više nego ikada a Allah mudrost veže za Kur'an u kojem kaže:“Mi smo vam jednog od vas kao Poslanika poslali, da vam riječi Naše kazuje i da vas očisti i da vas Knjizi i mudrosti pouči i da vas ono što niste znali nauči.“ (El Bekara, 151. ajet)

„Ne igrajte se Allahovim propisima i neka vam je na umu blagodat koju vam Allah daje, i Knjiga, i mudrost koju vam objavljuje, kojom vas savjetuje. Allaha se bojte i da Allah sve zna – na umu imajte!“ (El Bekara, 231. ajet)

„Allah je vjernike milošću Svojom obasuo kad im je jednog između njih kao poslanika poslao, da im riječi Njegove kazuje, da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bili u očitoj zabludi.“ (Ali Imran, 164. ajet)

„I Mi ga tako kao mudrost objavljujemo na arapskom jeziku. A ako bi ti povlađivao željama njihovim, nakon što ti je došla spoznaja, ti ne bi imao ni zaštitnika ni branitelja od Allaha.“ (Er Ra'd , 37. ajet)

Mnogo je ajeta koji ukazuju na blagodat objave Kur'ana a iz citiranih se jasno da primijetiti da je Kur'an izvor mudrosti, blagodat koja je data svim ljudima, uzrok čišćenja vjernika. Znači, muslimani se moraju vratiti onome na čemu su bile ranije generacije, Kur'anu, kako bi prije svega očistili sebe a zatim mijenjali situaciju u svojoj okolini pa tek onda djelovati na globalnom nivou.

Kur'an prije svega mora postati svakodnevnica u životima muslimana, čitanje kur'anskih ajeta mora postati neizostavna rutina. Druženja sa prijateljima bi bila još potpunija i ugodnija ukoliko bi započinjala sa čitanjem barem jedne stranice Kur'ana, nakon čega bi se moglo diskutirati  o pročitanom te na taj način razmijeniti iskustva i znanje, a uz to još i zazvati Allahov bereket i milost na taj skup. Još jedan od načina pomoću kojeg bi se moglo napredovati u učenju Kur'ana jeste korištenje savremene tehnologije u te svrhe. Tehnologija kojom obiluje današnje društvo sama po sebi nije nužno haram (zabranjena) niti halal (dozvoljena). Njen status u islamu određuje način njenog korištenja. Na internetu su mnogi programi koji mogu olakšati čovjeku učenje Kur'ana, postoje liste raznih učača tako da se pomoću tih programa mnogo brže mogu savladati tehnike pravilnog učenja. Također se pomoću player-a može iskoristiti vrijeme provedeno u prijevoznim sredstvima, šetnjama, tako što će se slušati Kur'an što također olakšava i pamćenje ajeta. Znači, sve je do ljudi na koji će način popunjavati svoje vrijeme i na koji će način koristiti tehnologiju koju danas imaju na raspolaganju.

Današnja generacija muslimana mora biti generacija učača Kur'ana. Prije svega sami muslimani se na ličnom planu moraju mnogo više angažovati na tome polju kako bi generacije koje dolaze u svojim roditeljima imali uzore i primjer kako treba da izgleda život muslimana i muslimanke.

Posvećenost Kur'anu je mjerilo uspješnosti jednog naroda. Narod ne može uspjeti bez izučavanja Allahove Knjige. Kada god joj muslimani okrenu leđa Allah će ih prepustiti samima sebi. Stoga muslimani iz korijena moraju promijeniti svoj odnos prema posljednjoj Objavi. Knjiga mora postati sastavni dio života svakog muslimana. Za ovako nešto potrebno je dosta truda i žrtvovanja. Šta je za čovjeka žrtvovanje vremena u odnosu na ono što ga slijedi kao nagrada? Na kraju će on sam najviše imati koristi, stim što je u ovom slučaju uspjeh pojedinca usko vezan sa uspjehom zajednice. Musliman vezan za Kur'an je nužno uspješan pojedinac, a od takvog pojedinca koristi imaju prije svega njegovi bližnji, porodica na prvom mjestu, a uspješna porodica je ključ i osnova za ozdravljenje svakog društva.

„I reci : “Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni onome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa će vas o onome što ste radili obavijestiti.“ (Et Tevba, 105. ajet)

Autor: Eldin Zeljković

islambosna.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top