Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > 12. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine

12. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine

Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe danas će se na Šehidskom mezarju Kovači obilježiti 12. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Bosne i Hercegovine i prvog predsjednika SDA, javlja Anadolu Agency (AA).

Istog dana u Narodnom pozorištu Sarajevo bit će održana Akademija kojom će se još jednom odati počast i poštovanje čovjeku koji je svoj život posvetio borbi za Bosnu i Hercegovinu i dobrobiti svih njenih naroda i građana.

Alija Izetbegović je bio prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, predsjednik bosanskohercegovačke države i vrhovni komandant bosanske armije u najtežem periodu njene historije. Izetbegović je tvorac moderne Bosne i Hercegovine.

O tome ko je i kakav je bio Alija Izetbegović ostaće zapamćena izjava Richarda Holbruka, idejnog kreatora Dejtonskog sporazuma: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine.“

Alija Izetbegović rođen je 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik radio je u više sarajevskih preduzeća.

Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupiod trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvojosnivačkoj skupštini SDA 25. maja 1990. godine postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA, na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja.

Knjigu “Moj bijeg u slobodu” objevio je 1999. godine, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala za služenje islamu, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Istambulški Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira ali ikao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

Dobitnik je i odlikovanja Republike Hrvatske “Velered kraljice Jelene” (1995.), plakete Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti (1996.), diplome počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli i nagrade “Mislilac godine” Fondacije “Ali Osman Hafiz” iz Medine (1996.), državnog ordena Republike Turske (1997.), Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva (1997.), počasnog doktorata Univerziteta u Rijadu (1997.), “Ordena nezavisnosti”, odlikovanje države Katar (1998.), a 2001. godine proglašen je za islamska ličnost godine (nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata).

Na vijest o smrti Alije Izetbegovića brojni svjetski državnici, ali i kulturni i javni radnici iznijeli su svoje razočarenje i tugu.

“Vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac umro, moj narod i mene potresla je iz dubine duše. Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom”, naveo je Recep Tayyip Erdogan, tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Republike Turske.

Alija Izetbegović je preselio na ahiret 19. oktobra 2003. i sahranjen je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top