Ekonomija

Zašto je islamsko bankarstvo etičan izbor

Pogođena smanjenjem cijena robe i sporijim rastom ključnih tržišta, islamska finansijska industrija stavljena je na, do sada, najveći test. Ali prema podacima magazina The Banker’s, rang-lista vodećih islamskih institucija za 2016, potvrđuje da su institucije koje posluju po šerijatskim principima stabilne. Razborite strategije rasta, potaknute deceinijama zvjezdanog uspjeha, većinu su dovele do pozicije preispitivanja mogućnosti za promjenu ekonomske klime. Ali, ako je protekla decenija definisana povećanjem indikatora ključnih performansi, onda je sigurno da će naredna decenija biti obilježena sasvim suprotnim karakteristikama. Razlog ovome je činjenica da se industrija počinje pojavljivati kao standardna barijera etičkim finansijama, piše The Banker Editorial.

Finansijska kriza nije samo smanjila povjerenje prema konvencionalnim finasijskim institucijama već je i potakla traganje za sigurnijim alternativama. Danas, su u centru pažnje institucije koje rade u skladu sa šerijatskim principima. Uz akcentiranje održivih investicija u realnu ekonomiju, odbijanje špekulacija i kamate, industrija islamskih finasija predstavlja veliki izazov. U biti, vodeći ‘mislioci’ industrije dugo su raspravljali upravo o slijedećoj stvari:

“da li bi šerijatski usklađene finasije trebalo obilježiti jednostavno kao ‘etičke finansije’ izvan konvencionalnog ciklusa Boom&Bust tj. širenja i skupljanja?”

Danase se i ne-muslimani u sve većem broju okreću islamskim finansijkim institucijama kada traže bankarske usuge. Ali kako bi se postigao značajan uspjeh, neophodno je da se industrija okrene etičkim investicijskim fondovima kojih ima jako puno izvan islamskog svijeta. Sve će to zahtjevati i dodatne napore industije kako bi se ista uskladila sa sekularnim etičkim brendiranjem i konceptima.

Prvi znakovi su ohrabrujući. Dakle, već se vode razgovori o ulozi koju islamske finasije mogu imati u ostvarenju UN ciljeva održivog razvoja. Multilateralne institucije sve više koriste islamske finansije dok se ‘sukuk’ tržište percipira kao prirodno rješenje za gap u finasiranju afričke infrastrukture u nadolazećem periodu.

Naredna decenija će vjerovatno biti još jedna decenija u znaku promjena kada su u pitanju islamske finasije ali u veoma pozitivnom smislu.

Akos.ba

Povezani članci

Back to top button