Gazi Husrev-begova biblioteka: Višestoljetni čuvar historije BiH i Bošnjaka
Nastala je 1537. kada je Gazi Husrev-beg svojom drugom vakufnamom osnovao medresu i uz nju biblioteku, odredivši da što ostane sredstava od izgradnje medrese da se kupi vrijednih knjiga koje će koristiti učenici i iz kojih će prepisivati oni koji se budu bavili naukom.
Po ovoj definiciji Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) je javna biblioteka još od 30-ih godina 16. stoljeća i njeni fondovi su bili dostupni ne samo učenicima nego i muftijama, kadijama, muderisima i svim onim koji su se zanimali za prepisivanje, iščitavanje i umnožavanje knjige u ono vrijeme u Sarajevu.
U narednim stoljećima biblioteka se razvijala i uvećavala svoj fond knjiga, a kako u razgovoru za Faktor ističe direktor ove institucije Osman Lavić, ne zna se tačno kako je izgledao prvi fond GHB i da li je i u kojoj mjeri sam vakif Gazi Husrev-beg učestvovao u odabiru knjiga koje će nabaviti za svoju medresu.
– U ovoj biblioteci su skoncentrisane sve sačuvane medresanske, džamijske, tekijske i druge biblioteke koje su bile raširene po svim mjestima u BiH i to prvenstveno biblioteke Foče, Mostara, Počitelja, Travnika, Gračanice, Tuzle i drugih mjesta – ističe Lavić.
Biblioteka posjeduje bogatu kolekcija koja je podijeljena u fond rukopisa, fond orijentalistike, fond periodike, evropski fond, fond osmanske građe, arhiv Islamske zajednica i fond fonoteke.
Najstariji rukopisi biblioteke
Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela Ihja ulumid-din Ebu Hamida Muhameda el-Gazalije (umro 1111.), koji je prepisan 1106. godine, dakle još za života autora.
Ostatak teksta možete pročitati na portalu Faktor.ba.
